„Čuvari zdravlja, Dragan i Mima, koji žele dobro svima“ – osnovni je moto šestočlane porodice Aćimović iz Futoga, koja je organsku proizvodnju voća i povrća sertifikovala pre deset godina, ali je naš domaćin, Dragan, samo nastavio proizvodnju bez primene hemijskih sredstava, koju su započeli još njegov deda i roditelji. Oni su, kako ističe naš sagovornik, neprskano voće i povrće proizvodili, pre svega, za sopstvene potrebe, a sav višak su prodavali na lokalnoj pijaci.
Studenti Poljoprivrednog fakulteta svake godine na praksi kod Aćimovića
Iako je završio Elektrotehničku školu, Dragan se odlučio za “zelenu profesiju”, jer smatra da naša zemlja ima veliku perspektivu za razvoj organske poljoprivrede. Budući da je od detinjstva bio desna ruka svojim roditeljima u svakodnevnim poslovima, bio je svestan da se upušta u posao koji zahteva puno ručnog rada, saginjanja i znoja. Dragan kaže da se konvencionalna i organska proizvodnja lako mogu prepoznati još na njivama. Pri mašinskoj obradi, redovi u poljima su, kako ističe, ravni kao da su lenjirom ispravljani, dok su ručno obrađivani plodovi neretko i nesavršenog oblika.
Naš domaćin na jednom hektaru, od povrća proizvodi krompir, šargarepu, blitvu, peršun, futoški kupus, a od voća, maline, višnje, jagode i još dosta toga što mu služi kao ispomoć u proizvodnji ovih biljnih vrsta. Trudi se da proširuje asortiman, ali ga u tome usporava manjak radne snage. Većinu poslova u plastenicima obavljaju članovi porodice, ali povremeno moraju da angažuju i sezonske radnike, koji prethodno treba da prođu obuke, jer organski vid proizvodnje zahteva drugačiji pristup, u odnosu na konvencionalnu. Budući da su uspostavili dobru saradnju sa Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu, studenti te obrazovne ustanove, svoju praksu odrađuju upravo na njihovom gazdinstvu, na obostranu korist.
Bioinsekticidom od ljute paprika protiv štetočina
Strpljenje, posvećenost i koncentracija – osnova su svake organske proizvodnje, priča nam Dragan, dok obilazimo njihove plastenike, u kojima su u danu našeg snimanja, i najmlađi članovi porodice, Boško i Mila, vadili luk, i pripremali ga za pijacu. Kada nije u vrtiću, Mila se takmiči sa ostalim ukućanima u količini očišćenog luka.
Srećna je okolnost što luk nema mnogo prirodnih neprijatelja, za razliku od krompira, sa kojeg se u vreme sadnje, krompirova zlatica, ali i gusenice, moraju skidati ručno, svaka pojedinačno.
Organska proizvodnja je, kako je istakao, odličan test i za istrajnost i discipline, jer vam ne dozvoljava da odustanete od osnovnih principa i da istrajete u tome da vaše biljke odnegujete isključivo bez primene određenih preparata. U toj borbi protiv štetočina, Dragan koristi prirodne, biljne preparate od ljute paprika, belog luka, koprive, u zavisnosti od toga o kojem insektu je reč.
Tezga porodice Aćimović postala je prepoznatljiva na novosadskoj pijaci Liman, a voće i povrće ovih uzornih proizvođača roditelji često šalju svojoj deci koja se školuju i rade u inostranstvu.
Organska jaja žuća od onih iz prodavnice
Organske principe proizvodnje, Adamovići su primenili i na svoje pernate životinje, koje su pred našom kamerom slobodno kljucale baštene ostatke. Dragan se sa setom prisetio vremena kada su dvorišta u Futogu bila puna gusaka, pataka i kokošaka, a danas se samo iz retkih može čuti gakanje i kokodakanje.
Zagovornik je slobodnog uzgoja, a kako se našalio, u njihovom dvorištu je besplatne hrane za njih u izobilju. Na trpezi porodice Aćimović svakodnevno se serviraju i prava, domaća, jaja, a da su ona iz organskog zaista žuća od onih iz prodavnice, demonstrirao nam je Draganov naslednik i jedan od nastavljača porodične tradicije.
Opširnije možete pogledati u video prilogu na početku teksta.
Sagovornik: Dragan Aćimović, proizvođač organskog voća i povrća iz Futoga
