Kada govorimo o podršci organskim proizvođačima i izdvajanjima države za ovu proizvodnju često se pozivamo na iskustva zemlja u okruženju i u EU. U ovim zemljama je prepoznata organska poljoprivreda kao jedna od grana u koju se strateški ulaže. Sa našom sagovornicom Sanjom Karlogan-Todorović iz zagrebačkog Ekološkog centra „Ekologika“‚ razgovarali smo o iskustvima organskih proizvođača u Hrvatskoj.
„Neke stvari su se promjenile, premda moram reći da smo mi u Hrvatskoj prije udruženja EU imali već poprilično dobro uspostavljen sustav. Dakle imali smo legislativu, zakone, pravilnike, sve ono što ide uz to. Uspostavljen je dobar sustav inspekcije i sertifikacije, znači nadzorna tijela koja to vrše, isto tako postojali su i poticaji u tom segmentu, tako se da nije puno promijenilo.“
„Nešto malo su se promijenili iznosi poticaja, također pojavile su se još neke dodatne mogućnosti prije svega kroz taj program ruralnog razvoja koje je Hrvatska počela provoditi kao dio zajedničke poljoprivredne politike, gde su se otvorile nove mogućnosti za još neke mjere za ekološke proizvođače. Isto tako i neke mjere koje nisu specifično namjenjene ekološkim proizvođačima, oni mogu dobiti dodatne bodove. Te su se stvari mozda malo promijenule“ – rekla je Sonja Karlogan Todorović, Ekološki centar Ekologika, Zagreb.
Subvencije podstakle stočarstvo
Merama i izdvajanjima države desilo se da su se u Hrvatskoj povećale površine pod pašnjacima, jer ste subvencije mogli da dobijete na to bez obzira da li se bavite stočarstvom ili ne.
„Tako da u jednom trenutku ljudi to vide kao jednu mogućnost, pogotovu kada je tu reč o ravnicama koje su nekad bile šumsko zemljište. Ljudi su uzeli stoke, neki od njih i tisuće hektara i preusmerili su ekološku proizvodnju i bez stoke su mogli dobiti poticaje. To više nije moguće, sada postoje uvjeti za ekološke pašnjake, a to je da morate imati stoku„ – kaže Sonja Karlogan Todorović.
Model subvencionisanja poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj funkcioniše tako da imaju osnovno plaćanje koji dobijaju svi poljoprivrednici bez obzira da li se bave organskom ili konvencionalnom proizvodnjom. Ovaj iznos je oko 200 evra. Na ovu cifru organski proizvođači dodaju zeleno plaćanje i plaćanje koje se izdvaja na ekološku odnosno organsku proizvodnju.
„I tu se kreću potpore oko 250 evra za travnjačke površine, oko 800 evra za trajne nasade, oko 480 evra za povrće, s tim da u tom prijelaznom periodu onda na te iznose dobijaju još 20%. Znači sve su to atraktivni poticaji kad sve skupa zbrojite“ – navodi Sonja Karlogan Todorović.
Dok naši organski proizvođači ni na koji način nisu prepoznati dok su u periodu konverzije, pa teško plasiraju proizvode na tržište i prodaju ih po cenama onih iz konvencionalne proizvodnje, u Hrvatskoj se iznosi podsticaja za period konverzije uvećavaju za 20%.
