Domaći proizvođači maline su već godinama, kako su nam rekli prilikom snimanja reportaža u ariljskom kraju, kolateralna šteta u sistemu malinarstva, a ove sezone posebno, budući da je došlo do drastičnog skoka inputa, sa jedne strane, i pada potražnje za „crvenim zlatom“, sa druge. Šarene, neujednačene otkupne cene maline, koje se kreću od 80 do 250 dinara, su delimično posledica tržišnih prilika, ali, pre svega, nebrige države – smatra Milorad Miletić, malinar iz Trešnjevice. Dok smo obilazili njegov malinjak i komentarisali situaciju u koju su dovedeni malinari, naš sagovornik nije skrivao bes i ogorčenje, ne birajući reči o proizvodnji kojom su se bavili i njegovi preci, a koju nastavljaju i njegova supruga i on.
Država, poput noja, „gura glavu u pesak“
Budući da se država ponaša poput posmatrača sa strane i stalno se poziva na to da ona ne može da utiče na formiranje otkupne cene, budući da nju definiše tržište, Milorad kaže da mu se celokupna proizvodnja zgadila. Nije se ustručavao da iskaže svoje stavove u vezi sa, kako je istakao, alarmantnom situacijom u malinarskoj proizvodnji, od koje, direktno ili indirektno, u Srbiji živi oko pola miliona ljudi.
Osim samih vlasnika malinjaka i proizvođača, od te proizvodnje žive i proizvođači žica, kanapa, hemijskih preparata, berači, prerađivači i mnogi drugi.Čini se da će domaći malinari ove godine ostati „tankih novčanika“, za razliku od hladnjačara i trgovaca tom strateškom namirnicom – požalio nam se ovaj vredni domaćin.
Cena koja je utvrđena na početku otkupne sezone, od 180 do 200 dinara za kilogram maline, nije se značajno menjala ni u jeku branja te strateške namirnice, što je, kako je istakao Miletić, ravno propasti za sve primarne proizvođače.Srbija je, dodaje on, verovatno jedina zemlja u Evropi koja je dozvolila da otkupna cena malina na terenu ne bude viša od 240 dinara za kilogram, dok je taj iznos u hipermarketima sedmostruko veći.
Bolja je brza propast, nego spora zarada
Da sa ponuđenom otkupnom cenom, koja je tri puta niža od prošlogodišnje, proizvođači nemaju nikakve kalkulacije, Milorad je potkrepio činjenicom da im hladnjačari još uvek duguju novac i za prošlogodišnji rod, a drastično su im veća i ulaganja u samu proizvodnju.Uputio je pitanje ministarki poljoprivrede, u vezi sa cenom đubriva, zamolivši je da objasni proizvođačima, kako je došlo do naglog pada cene đubriva od proleća do leta, za 60 dinara, baš u trenutku berbe tog voća.
Imao je ovaj 50 –ogodišnji poljoprivrednik iz Trešnjevice, koji malinu uzgaja na oko hektar zemlje, još neka pitanja i poruke upućene ministarki poljoprivrede, i pozvao ju je da poseti malinjake u Trešnjevici, da provede jedan dan na vrelom suncu i sparnom vremenu, kako bi se i sama uverila koliko je to mukotrpan posao.
A tu muku, dodaje Milorad, koji se bavi i uzgojem kupina i krompira, imaju i drugi poljoprivrednici u Srbiji. Protesti nezadovoljnih paora nižu se iz meseca u mesec, a slično je i sa obećanjima nadležnih. Budući da Miletići malinu gaje na manjim površinama, u odnosu na druge proizvođače, sve dosadašnje berbe su obavljali porodično, da bi uštedeli na troškovima. U suprotnom bi i oni, poput mnogih domaćina, pokosili ceo malinjak, jer je, kako je istakao Mido, kako ga prijatelji od mila zovu, bolja brza propast, nego spora zarada.
Opširnije pogledajte u video prilogu na početku teksta.
Sagovornik: Milorad Miletić, malinar iz Trešnjevice
