Naslovna Aktuelnosti Kakav je prinos kukuruza i da li su ratari zadovoljni cenom?

Kakav je prinos kukuruza i da li su ratari zadovoljni cenom?

0
1756
berba zetva kukuruza
Foto: Pixabay

Suša je uzela danak, a ove sezone očekuje se neminovno umanjen prinos kukuruza navode proizvođači i stručnjaci. Sa druge strane, cena kukuruza je za oko 20 odsto veća nego 2020. godine.

ADUT Agrosaveti 1120x180

Procene su da će se prinosi kukuruza ove sezone kretati od šest do sedam tona po hektaru, dok rukovodilac marketinga u Institutu za kukuruz „Zemun Polje” Života Jovanović smatra da će prinosi biti još manji – četiri do pet tona po hektaru. Prema njegovim rečima, mnogi krajevi su bili zahvaćeni velikom sušom i, osim slabog prinosa, postoji i problem sa kvalitetom.

Stručnjak za strna žita Miroslav Malešević rekao je za Betu da će rod kukuruza ove godine biti minimum 40 odsto manji u odnosu na prosečan, a i 50 procenata manji u odnosu na prošlogodišnji kada je bio rekordan. On je dodao da ima njiva gde nema šta da se obere i gde je šteta 100 odsto, jer su čak i stabljike spržene visokim temperaturama.

Talisman Skaut 1120x180

Tačni podaci o ukupnom rodu biće poznati u oktobru, jer berba kukuruza ove godine kasni i još uvek nije završena.

PROČITAJTE I...  Pioneer hibridi kukuruza: Rekordna žetva počinje odabirom najboljeg semena

Cena kukuruza veća, a kakva je zarada?

Što se tiče cene kukuruza, ministar poljoprivrede Nedimović kaže da je kukuruz 2020. godine u berbi bio 14-15 dinara po kilogramu, a da je sada 25-26 dinara. On smatra da bi ratari trebalo da budu zadovoljni, jer će ove godine dobro zaraditi.

Poljoprivredni proizvođač iz Bečeja Gojko Eremin koji uzgaja kukuruz na 800 hektara kaže za Betu da je rod upola manji i da proizvođači sa ovako umanjenim prinosom i cenom kukuruza od 24 dinara, koja je u odnosu na prošlu godinu viša za oko 20 odsto, mogu samo da pokriju troškove, ali ne i da zarade, odnosno da im je zarada „nula“, prenosi N1.

Da li će ratari odmah prodati sve količine kukuruza koje imaju ili čekati bolju cenu ostaje da se vidi, jer ova odluka zavisi od njihove likvidnosti, ocenjuje Sunčica Savović, direktorka udruženja „Žita Srbije“, kao i od toga da li uzimaju zemlju u zakup, koliki su im bili troškovi i koliko imaju prostora za skladištenje.

Prethodni tekstSprečite SUŠENJE višnje i trešnje: Aktuelna zaštita protiv mrke truleži
Sledeći tekstProizvodnja sokova od trnjine na severu Banata

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime