Iskusni ratar otkriva gde leži ključ dobrog prinosa kukuruza

0
893

Zoran Obradović iz sela Lipnički šor koje se nalazi u Mačvi, prošle godine je imao prinos kukuruza od neverovatnih 15 tona po jednom hektaru. Sejao je strane hibride sa dobrim potencijalom za prinos i kako kaže nije pogrešio. I dok je većina ratara nezadovoljna ovogodišnjim rodom kukuruza, naš sagovornik kaže da nije tako loše prošao.  

Adama Maganic 1120x180

Kukuruz proizvodi pretežno za ishranu svinja koje ima na farmi. Zemlju redovno daje na analizu, i uvek je obogaćuje sa stajnjakom, u kome, kako kaže, leži ključ uspeha i visokog roda. Ali, to nije sve. Prošle godine stiglo je i veliko priznanje za  rekordan rod kukuruza od semenske kuće čije je hibride sejao. Naš domaćin kaže da veliku ulogu igra i kvalitet zemljišta.

Na imanju se nalaze 4 silosa kapaciteta 200 tona, kao i sušara koja za nekoliko sati osuši 11 tona kukuruza. Sušara je nova i stigla je iz uvoza, a Zoran je sve sam finansirao, bez pomoći države.

MPS baneri II

Investicija u sušaru se isplati

Proces sušenja traje od 3-4 sata u zavisnosti od vlažnosti kukuruza, kako bi se dobio optimalan procenat vlage u kukuruzu za skladištenje. Posle toga se vraća nazad u silose gde se skladišti i čuva do prodaje. Ovaj iskusni ratar kaže da se veoma isplati investirati u sušaru. Ukoliko kukuruz ide na sušenje u silose on ne sme duže ostati u prikolici i sušenje zrna do 14% vlage treba obaviti u roku od 24-48 časova posle berbe. Cilj je da se vlaga u zrnu što brže smanji. Važno je da se nakon sušenja zrno ohladi jer ukoliko se unese odmah nakon sušenja u hladna skladišta zbog kondenzacije stvaraju se povoljni mikroklimatski uslovi za razvoj mikroorganizama.

PROČITAJTE I...  Uzgoj prosa – jednostavno i isplativo

Kao i većinu ratara i Zorana muči problem dobijanja državne zemlje u zakup. Zemlje nema dovoljno, a interesovanja ima i previše. U planu je proširenje proizvodnje , ako se za to steknu uslovi.

Web baner Delaro Bayer 1120x180 V01

Zoran ima i naslednika, sina Nikolu, koji planira da ostane na očevom imanju i proširuje obim dosadašnjeg posla. Paralelno sa proširenjem biljne proizvodnje, planira se i povećanje broja svinja na farmi. Podsticaji od države će biti više nego dobro došli, u toku je i priprema dokumentacije za podnošenje zahteva za novčana sredstva.

Prethodni tekstTrips u plasteničkoj proizvodnji?
Sledeći tekstCrna Gora zabranila uvoz svinja iz više okruga u Srbiji

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime