Radovi u voćnjaku nakon berbe

0
600
vocnjak
Foto: Pixabay

Nakon berbe i skladištenja ili prodaje voća, voćari bi trebalo da obave određene radnje u voćnjaku kako bi pripremili voćke za naredni period i predstojeću zimu, posebno ako nastupi takozvano „miholjsko leto“.

Orius 1120x1080

Sa dolaskom hladnog vremena, biljke smanjuju i zaustavljaju rast, i povlače hranljive materije u koren, usporavaju protok biljnih sokova i odbacuju lišće. Međutim, često se dešava da, usled duge i tople jeseni, biljke ne prepoznaju vreme za zimsko mirovanje. Tada dolazi do novog kretanja vegetacije što nije dobro, posebno ako naglo nastupi pad temperature, jer će neminovno doći do izmrzavanja nabubrelih pupoljaka, pucanja kore…

Đubrenje voćki

Kako se ovo ne bi desilo, neophodno je izbegavati kasnu prihranu na bazi azota (đubrenjem ili folijarno), jer ona dovodi do bujnosti kod biljke. Đubrenje i obrada zemlje u voćnjaku se obavljaju nakon opadanja lišća, odnosno početkom zimskog mirovanja. Prvo se radi đubrenje organskim i kompleksnim mineralnim đubrivima sa povećanim sadržajem fosfora i kalijuma, a zatim osnovna obrada kako bi se đubrivo spustilo do zone korenovog sistema.

Agil 1120x180

Krečenje voćki

Druga aktivnost koju treba preduzeti je krečenje voćki u jesen. Svrha krečenja nije borba protiv insekata, već zaštita voćki od naglih temperaturnih oscilacija. Svedoci smo čestih dnevnih promena temperature vazduha, kao i velikih temperaturnih razlika između dana i noći. U rano proleće, okrečeni delovi voćaka će odbijati sunčevu svetlost i toplotu i sprečiti da se voćke zagreju i da krenu „sokovi“. Ukoliko dođe do naglog zahlađenja, a voćka nije okrečena, može se desiti uzdužno pucanje kore. Krečenjem se odlaže „buđenje“ voćke u rano proleće, čime se izbegava šteta od ranih prolećnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja.

PROČITAJTE I...  Kukuruz i pšenica već pretrpeli štetu od vremenskih neprilika, a šta je sa voćem?

Jesenja zaštita

Jesenje prskanje voća sredstvima na bazi bakra se obavlja nakon berbe, kada počne opadanje lišća. Za vinograde je utrošak vode po hektaru oko 600 litara, a za voćnjake 1.200-1.500. Cilj je da se što bolje „okupaju“ voćke, odnosno da se pokriju svi delovi biljke. Prskanje se obavlja kada je vreme bez vetra i kada temperatura vazduha nije manja od 10 stepeni.

Refrenca: PSSS
dipl. ing. Srđan Stanojlović

Prethodni tekstLG pšenica-čista petica!
Sledeći tekstKakvi su PRINOSI KUKURUZA u Južnom Banatu

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime