Dunja je jedna od voćnih vrsta koja medju poslednjima stupa na berbu. Kod nas se mahom koristi za proizvodnju rakije, a redje za konzum. Dunja kasno cveta krajem aprila ili početkom maja i zato vrlo retko strada od kasnih prolećnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovno rađa što nije slučaj sa većinom voćnih kultura. I dok se prvi mraz polako spušta na voćnjake, dunja se i dalje bere širom Srbije. Mionički kraj prvenstveno je poznat po nepreglednim stablima šljive, ali se dunja na ovom agroekološkom podneblju pokazala kao dobra voćna vrsta.
Osim prvoklasne rakije od dunje može da se pripremi i veliki broj toplih prerađevina, u vidu džemova, marmelada, kompota. Dunja može da se bere od rane jeseni, pa sve do januara. Berba započinje kada plodovi počnu menjati boju iz jarko zelene u intenzivno žutu.
Bez problema sa ervinijom
Dunju napadaju ervinija, monilija, crna pegavost i trulež plodova. Ervinija predstavlja veliki problem u gajenju dunje i jedan je od glavnih ograničavajućih faktora u samoj proizvodnji.
Naš sagovornik, kao iskusni voćar, sa ponosom ističe da voćnjak koji je u petoj godini nema problema sa ovom bolešću, jer se redovnim i pravilnim tretmanima suzbija njena pojava. Vetar i kiša takođe prenose bakteriju na druga stabla. Osim lisnih vaši, svi ostali insekti koji lete, mogu biti potencijalni prenosioci ervinije. Pogledajte video prilog gore i saznajte detaljno šta i kako primenjuje.
Berba dunje
Kod berbe je potrebno obratiti pažnju na same plodove koji su veoma osetljivi na pritisak zbog koga su oštećena i nagnječena mesta podložna nekrozi i propadanju. Ako se dunja bere za preradu bolje je da se bere dok nije poprimila potpuno žutu boju jer će na taj način zadržati veću količinu pektina.
Isplativost dunje
U pogledu isplativosti, naš domaćin kaže, da ukoliko se dobro plasira i proda rakija od dunje, tada ima dobre zarade od ovog voća. U planu je da se u budućnosti zasad proširi, shodno zahtevima kupaca.
Sagovornik: dipl.inž. Milutin Kojić