Cilj porodice Topčagić, da drže muzne krave bio je dalek ali su ga dostigli. Od jedno do četrdeset grla, put je bio trnovit ali se isplatio.
Porodica Topčagić iz Mužlje kod Zrenjanina je 90-tih godina sav kapital uložila u jednu kravu, priča nam naš domaćin, Sanel Topčagić. Usledile su godine sa puno truda i mukotrpnog rada, ali sa ciljem ispred sebe, a to je farma muznih krava. I cilj je ostvaren. Danas na muži imaju 40 grla, a sve ukupno oko 70.
“Krenuli smo sa matičenjem, da dobijemo simentalca. Sad već imamo i umatičenih, ali ima i meleza kojih se ne odričem. To su dobre muzne krave. Inače, imam grla koja daju i do 40 litara mleka u telenju, pa i više, ali uz skromniju ishranu. Te muzne krave se ne forsiraju, one su sve na ispaši.” – kaže Sanel Topčagić.
Uz samo imanje, naš domaćin ima i pašnjak koji mu puno znači. Muzne krave svakodnevno idu na ispašu, te, osim neke uštede na hrani, to doprinosi i kondiciji samih grla, smatra Sanel. Inače, naš domaćin ne radi silažu, jer kako kaže nema još uslova za to, ali je u planu već dogodine.
“Da nema pašnjaka mi bismo morali prepoloviti broj grla, te nam ispaša puno znači. A one su i zdravije. Imali smo grla koja su bila u štali i nisu bila nešto posebno, čim smo krenuli da ih puštamo na ispašu, popravila su se znatno.” – objašnjava nam naš domaćin.
NEOPHODNO ULAGANJE U PAŠNJAKE
Kada spominjemo pašnjački potencijal, tu nedostaje mnogo toga, dodaje Sanel. Naime, bilo bi poželjno u njih uložiti, kako bi sama ispaša bila kvalitetnija.
“Potrebno je ulagati u te pašnjake, a kako kada ne znaš do kad ih smeš koristiti? Neophodno je dobiti ih na duži period, pa kultivirati, đubriti, možda i neku vodu obezbediti, to je rešenje.” – smatra Sanel.
Deo pašnjaka je ograđen električnom pastiricom, te one dođu na mužu i odmah ponovo izlaze. A kada smo kod muže, naš domaćin je uložio i u izmuzište koje mu sada olakšava mnogo toga. A doprinosi i samom kvalitetu mleka koje je uvek u prvoj klasi.
“Izmuzište sam uradio pre tri godine. Dobio sam povraćaj 50% te se ovom prilikom zahvaljujem Pokrajini na tome. Koštalo me je 33 hiljad eure, kada pogledate broj grla, maltene sam sav kapital uložio u to. Ali isplati se, lakši je posao, a mleko je uvek u ekstra klasi. Onako sa kantama, teško je ispoštovati zahteve mlekare kada je kvalitet mleka u pitanju.” – kaže naš domaćin.
Proizvođačima mleka je veoma važno da budu u ekstra klasi, kako bi ostvarili maksimalnu cenu mleka, jer je velika razlika između prve i druge kategorije. Tako reći, razlika može da predstavlja platu samom domaćinu.
“Trenutna cena mleka mi je 34,85, jer sad imam manje količine. Kada su one veće, bolja je i cena mleka. Uvek smo u ekstra klasi, pitanje je samo količine mleka koju predajemo.” – kaže Sanel.
Sudbina mnogih stočara je takva da sa 5 krava, ako su vezani za mlekaru, moraju da odustanu, jer im se nikako ne isplati ova proizvodnja, dodaje naš domaćin. On gura napred, ali veliki je to rad koji iziskuje još dva čoveka, još dve dnevnice, ističe Sanel. On za sada ne razmišlja o povećanju broja grla na muži, jer su, kako kaže, i previše napregnuti sa postojećim obavezama. Radiće se samo na kvalitetu samih muzara, kako bi ostvarili još bolje rezultate.