Predviđene kazne za paljenje strnjike su do 50.000 dinara za fizička lica i do milion dinara za pravna. Gazdinstva poljoprivrednika koji pale strnjište osim novčanom naknadom kažnjavaju se i stavljanjem u pasivan status.
Agroanalitičar Branislav Gulan kaže za Biznis da svake godine na njivama ostane više od 12,5 miliona tona poljoprivrednih otpadaka. Iako se smatra da je paljenje jeftiniji način da se uklone žetveni ostaci, zapravo se ne vide skriveni troškovi štete koja nastaje spaljivanje.
Paljenjem žetvenih ostataka uništavaju se korisni mikroorganizmi u zemljištu i sitne životinje važne za stvaranje humusa, poput kišnih glista. Sa slamom takođe izgori i do tri tone humusa po hektaru. Azot, koji je uništen paljenjem, potrebno je ponovo nadomestiti đubrenjem, čime se zemljište natapa hemikalijama.
Zakon o zaštiti od požara zabranjuje se paljenje strnjike na otvorenom, a za počinioce su previđene visoke novčane kazne – 10.000-50.000 dinara za fizička lica, odnosno 300.000-1.000.000 dinara za pravna lica.
Prošle godine pokrenut je i portal za detekciju i praćenje paljenja žetvenih ostataka, a preko ovog portala građani mogu da prijave požar na otvorenom.
