Naslovna Agro saveti Global Gap standard: Šta pruža proizvođaču, a šta potrošaču

Global Gap standard: Šta pruža proizvođaču, a šta potrošaču

0
237
global gap standard
Foto: Pixabay/Global Gap

Global Gap standard i njegova implementacija postali su imperativ pre svega za proizvođače hrane, u prvom redu voćare i povrtare. U prevodu sa engelskog „Global Gap“ znači  „dobra poljoprivredena praksa“ (Good agrotehnical practise). Ovaj sertifikat pruža uverenje da je ponuđeni proizvod zdrav u svakom pogledu: hemijsko-higijenskom i bakteriološkom. Serifikat Global Gap prati robu prilikom izvoza na inostrana tržišta i ko ga ne priloži, teško da će doći do kupca.

Avenue 1120x180px

Evropska unija je svojim standardima zavela red i u oblasti proizvodnje hrane. Proizvođači i svi učesnici u lancu „od njive do trpeze“, moraju da uvedu higijensko –sanitarne standarde i da o procesu gajenja i pripreme hrane imaju pismene dokaze koji to i potvrđuju. Sve počinje od njive, zemljište mora biti ispitano, kako bi se utvrdio njegov hemijski sastav i da se prema tome upotrebljava i đubrivo u propisanoj količini. Odavno je zabranjena upotreba otrovnih preparata za prskanje bilja.

Berači i radnici u hladnjačama i pogonima za preradu hrane moraju da budu propisno odeveni, da poslu pristupaju zdravi, čistih ruku, kao i da se pridržavaju brojnih uputstava o higijeni. Ovakvom procedurom se pre svega za cilj imalo da kupac i krajnji potrošač, kako strani tako i domaći, ima pravo na uverenje da je ono što mu se nudi i za šta daje novac kvalitetno i zdravo.

LG 1120x180px

Uvođenje standarda nije jednostavan zadatak, procedura je zahtevna, traje i dosta košta, ali sa druge strane proizvođač postaje konkurentniji na tržištu. Tačno je propisano gde se berači presvlače u unifome, gde peru ruke, gde obeduju u pauzi i gde se kupaju (na mestima gde je to neophodno, npr. farme svinja). Objekti moraju da poseduju morki čvor, i sve to mora da je da bezbednoj udaljenosto od mesta gde se hrana pakuje i prerađuje za tržište.

PROČITAJTE I...  Plastenička proizvodnja povrća u selu Štrbac

Poljoprivrednici u Srbiji , oni veći i ozbiljniji, imaju niz propisa koje moraju da poštuju i kojima radnike koji beru i pakuju plodove upućuju na higijenske norme, a o tome neizostavno imaju i pismene dokaze. Ovaj standard iziskuje vreme  i novac, ali ko dobije uverenje  „global gap“, trebalo bi da postiže bolju cenu, koja sve to pokrije i na kraju donese i dobru zaradu.

Astrolab 970x250px

Preuzimanje teksta je dozvoljeno samo uz navođenje našeg portala kao linkovanog izvora.

Prethodni tekstStižu li gorki dani za proizvođače šećerne repe?
Sledeći tekstKadifica: Nezabilazni stanovnik povrtnjaka i bašte

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime