Setvu kukuruza bi trebalo otpočeti kada se zemljište na dubini setvenog sloja zagreje na oko 10 – 15 oC što uz povoljnu vlažnost zemljišta omogućava nicanje za 10-ak dana. Setvu suncokreta bi trebalo početi kada temperatura zemljišta dostigne 8-10 oC. Zašto je važan optimalan rok setve i kakve rizike nose ranija i kasnija setva?
U većem delu našeg proizvodnog područja optimalnim rokom za setvu kukuruza smatra se period između 10. i 25. aprila. Obzirom na nestabilne vremenske prilike, planirani datumi setve često moraju da se pomere i prilagode vremenskim uslovima. Preporuka je da se ne seje dok se zemljište u sloju od 10 do 15 cm ne zagreje na preko 10 C. Vlaga zemljišta treba da bude od 45 do 65 PVK. To bi bilo, da možete napraviti grudvu od zemlje a da se ona ne zalepi za ruku, a kada je pustimo da se odmah ne raspadne. Na višim nadmorskim visinama seje se tokom celog maja.
Klimat najviše diktira period setve kao i izbor hibrida koji je najbolji za određeni rejon. Pokazalo se da je u pojedinim rejonima setva kukuruza moguća i u prvoj dekadi aprila što omogućava da se postignu visoki prinosi, uz raniju žetvu sa manjim procentom vlage, pod uslovom da se obrada i priprema zemljišta obavi blagovremeno.
Zašto je važan optimalan rok setve
Ranija setva nosi i određene rizike jer postoji opasnost od kasnih prolećnih mrazeva, te je potrebno voditi računa o srednjim dnevnim temperaturama vazduha ali i temperaturi zemljišta, kao i pratiti vremensku prognozu za naredni period.
Setvu suncokreta bi trebalo početi kada temperatura zemljišta dostigne 8-10 oC. Vremenom setve kod hibrida kraće vegetacije može se uticati i na izbegavanje nepovoljnih činilaca (vremenski uslovi, bolesti i štetočine) u kritičnim fazama razvoja biljke. U kasnijim rokovima setve formira se manji broj semena po jedinici površine, što je glavni razlog nižih prinosa. Optimalno vreme setve za standardne hibride je obično treća dekada marta i prva dekada aprila, dok se rani hibridi mogu sa uspehom sejati i kasnije, pošto je kod njih smanjenje prinosa slabije izraženo sa kasnijom setvom.
Struka kaže da nisu preporučljiv ni prerana i previše kasne setve, jer sve što se zaseje u toku aprila, smatra se da je posejano u optimalnom roku.
Kada se setva prolongira tokom maja meseca, a pogotovo posle 10. maja, za sobom vuče drastičan pad prinosa. Po nekim rezultatima višegodišnjih ispitivanja, posle tok datuma gubitak prinosa samo zbog kasne setve može da iznosi i do 80 kg po danu.
Visoki prinosi kukuruza i suncokreta se mogu ostvariti samo uz postizanje optimalne gustine odnosno optimalnog broja biljaka po jedinici površine. Na proizvodno pogodnijim zemljištima i u uslovima intenzivne agrotehnike možemo gajiti veći broj biljaka odnosno tada treba planirati veću gustinu useva, a samim tim i veći prinos.