Uprkos visokim dnevnicama za sezonske poslove u poljoprivredi, sve je manje sezonskih radnika. Potražnja postoji, ali je ponuda vrlo slaba, tako da jedan broj poljoprivrednih proizvođača odustaje od proizvodnje onih kultura koje zahtevaju ljudske ruke.
Sezonski radnici dolaze uglavnom sa jugoistoka Srbije. Dnevnice se kreću od 3.000 do 5.000 dinara. Mahom su obezbeđeni smeštaj i hrana, a tu je i obavezna prijava.
Za nešto više od tri godine od kada je lansiran portal Sezonski radnici, putem njega angažovano je preko 60.000 sezonskih radnika u poljoprivredi. Ovakav sistem omogućio je radnicima da ostvare prava na penzijsko i zdravstveno osiguranje, da ne budu izbrisani sa evidencije NZS, niti izgube socijalnu pomoć, a poslodavcima veliko finansijsko i administrativno olakšanje.
„Prema izveštajima sa portala sezonski radnici, kojima upravlja Poreska uprava, najzastupljeniji su poslovi čišćenja, pakovanja i sortiranja, zatim poslovi branja jabučastog voća i poslovi pripreme zemljišta, sadnje, setve i žetve. Oko trećine poljoprivrednih radnika je na tim poslovima, i vidimo po komunikaciji od strane proizvođača da svake godine raste potreba za sezonskim radnicima“, izjavila je Isidora Šmigić, specijalistkinja za regulatornu reformu u NALED-u, gostujuću u emisiji Jutro na TV PRVA.
Sezonski radnici mahom starija populacija
Prema njenim rečima, najzastupljeniji su radnici između 40 i 65 godina, međutim, kako govore podaci sa terena, ima dosta i starijih. Kako navode proizvođači, prošle godine su dolazili radnici iz Ukrajine, Kirgistana, a cena rada se kretala od 2.500 do 3.000 dinara plus smeštaj i hrana, ali sada tih ljudi nema ovde.
Potražnja za sezonskim radnicima postoji, ali je ponuda vrlo slaba, tako da jedan broj poljoprivrednih proizvođača odustaje od proizvodnje onih kultura koje zahtevaju ljudske ruke. Oni koji ne odustaju trude se da zadrže dugogodišnje radnike.
„Trudimo se da zadržimo dugogodišnje radnike. U našem poslu, to su uglavnom žene. Sve su starije, mlađih nema, selo se prazni, tako da je veliko pitanje ko će nam pomoći već za nekoliko godina. Plaćamo žene od 350 do 400 dinara na sat, u zavisnosti koji je posao u pitanju“, kaže za „Danas“ povrtar iz Mihajlova, sela pored Zrenjanina poznatog po proizvodnji povrća i rasada.
Predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović ima oko 4 hektara maline i svake godine angažuju od 35 do 40 sezonskih radnika. Radović tvrdi da se 90 odsto vlasnika poljoprivrednih gazdinstava domaćinski odnosi prema radnicima, a da je 10 odsto onih koji prave problem beračima.
