Naslovna Aktuelnosti Apel da se stariji pčelari puste u pčelinjake

Apel da se stariji pčelari puste u pčelinjake

0
990
Agrosaveti---pcelari---apel---03

Čak 2.818 pčelara (34,6%) članova Saveza pčelarskih organizacija Srbije ima 65-70 godina. Oni gaje 164.930 pčelinjih zajednica. Ovi pčelari su sprečeni da posećuju svoje pčelinjake. Time će nastati nesaglediva šteta za pčele u Srbiji, ističe u SPOS-u.

Dragoljub Delić iz Barajeva je prošle godine napunio punih 20 godina pčelarskog staža. Trenutno ima 100-ak košnica. Uprkos tome što je april mesec veoma važan za razvoj pčelinjih društava i što se svake godine u ovo vreme pčele pripremaju za bagremovu pašu, Dragoljub ne može da ide u svoj pčelinjak, jer ima 71 godinu.

Bagremova paša je veoma važna, jer se radi o prvoj paši nakon zime. Važna je za pčele ali i za pčelare. Bagremov med je veoma tražen, a donosi i prvi prihod. Prošla godina je bila veoma loša po pčelare, te sada strahuju da će ih trenutna situacija bukvalno dotući.

Agrosaveti---pcelari---apel---01

Pčele ne mogu bez pčelara. Odluku o dozvolama za pčelare moraju doneti u roku od najduže sedam dana, inače ništa neće imati smisla.

PROČITAJTE I...  Opstanak pčela u Srbiji pod ozbiljnom pretnjom

PETICIJA: “PUSTIMO PČELARE NA PČELINJAKE DA BISMO IMALI HRANU”

Savez pčelarskih organizacija Srbije i NALED traže da se pčelarima koji imaju preko 65 odnosno 70 godina od strane Vlade uvaži izuzetak od zabrane kretanja radi posete pčelinjacima. Ova praksa već postoji u Nemačkoj, Austriji, Hrvatskoj, Republici Srpskoj i drugim državama u okruženju koje su na jednak način pogođene epidemijom covid 19.

Neodlazak ovolikog broja pčelara na pčelinjake doneće katastrofalne štete. Ne samo što pčelama preti glad usled hladnog vremena i nedostatka pčelinje paše, jer ih pčelari ne mogu prihraniti, već je ugrožena i proizvodnja hrane u Srbiji, ističe se u peticiji SPOS-a.

Agrosaveti---pcelari---apel---02

Ovo može dovesti do velikih posledica kako za pojedine pčelare, tako i za proizvodnju hrane na globalu.

Nemogućnost održavanja i selidbe pčela ugroziće proizvodnju hrane jer će oprašivanje biti ugroženo, te je za očekivati smanjenje prinosa i manjak hrane za najmanje 25% u 2020. godini. Pčele su gladne, biće dosta uginuća. Inače, uginuća ima tokom zime, to treba sanirati u košnicama, kako se bolesti ne bi širile.

PROČITAJTE I...  Pčelarstvo kao hobi

Prethodni tekstStočarsko domaćinstvo u Sakulama
Sledeći tekstKako funkcioniše izvoz jabuke tokom vanrednog stanja?

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime