Malina: Crveno zlato ili pozlata?

0
283
Agrosaveti - Udruženja malinara 01
Foto: Vertigo produkcija / U našem ataru

Protesti malinara postali su uobičajeni. Blokade puteva, štrajkovi i okupljane ispred ministarstva poljoprivrede počeli su da se vezuju za malinare i bilo bi neobično da proizvođači ovog voća budu zadovoljno otkupnom cenom. Ove godine slika je, čini se, puno drugačija. Otkupna cena je rekordna, kreće se od 500-700 dinara po kilogramu, pa će malinari konačno biti zadovoljni. Ili neće.

Orius 1120x1080

Zašto malinu zovu crveno zlato

Prema rečima jednog proizvođača malina iz osamdesetih godina, od roda sa 15 ari mogao je da se kupi novi automobil marke „Opel Kadet“. Od tog vremena, do danas, dosta toga se promenilo, ali stavovi ljudi se teško menjaju. Mnogi bi želeli da žive od proizvodnje maline celu godinu, ali to najčešće nije moguće.

Iako je otkupna cena ove godine veća nego prethodne i troškovi proizvodnje su drastično porasli. Najnovija situacija koja je izazvala gnev malinara je velika razlika u otkupnoj ceni maline koja nema veze sa kvalitetom voća, o čemu smo pisali u članku Misterija srpske maline – zašto su otkupne cene različite u ariljskom i šabačkom kraju.

Agil 1120x180

Tržište nekad majka, a nekad maćeha

Nažalost, od države cena ne zavisi, već od uslova koje diktira tržište, od toga kakva je bila godina, koliko je bilo roda, koliko je voćka tražena i kakav je njen kvalitet. Dakle, odnos ponude i potražnje. Opšte je poznato da su našoj malini konkurentne i maline iz Poljske i Čilea koje imaju nižu cenu, pa tako naša malina koju je država uvrstila kao strateški proizvod nije jedina u ponudi i ima konkurenciju, iako se često može čuti od malinara da je naša malina mnogo boljeg kvaliteta.

PROČITAJTE I...  Malinu beru već 35 dana – rod kvalitetan, cena dobra

Zarada ne zavisi samo od toga kolika je otkupna cena, već i od toga koliki će se prinos ostvariti, kao i kolike će troškove imati proizvođač, jer nije isto ako se sa jednog hektara, primera radi, dobije 8 ili 16 tona. Veća količina = bolja zarada. Kod nas je prosečan rod 6-8 tona, a u svetu 10-16 tona. Troškovi nisu isti ukoliko se za dan nabere 30, 60 ili 90 kilograma, ako bere porodica, prijatelji ili proizvođač mora da angažuje berače.
Nastaviće se…

Prethodni tekstTov svinja i bikova: Na bikovima ima zarade, na svinjama samo gubitak
Sledeći tekstJUL u povrtnjaku: Šta saditi i sejati od povrća

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime