Pivnice su već prepoznate kao značajno mesto kada je u pitanju organska proizvodnja. Naš sagovornik je jedan od članova seoskog udruženja koje je okupilo mlade ljude željne pozitivnih promena u selu. Miroslav Holi se u organsku proizvodnju upustio nakon višegodišnjeg iskustva u konvencionalnoj proizvodnji. Zajednički posao sa ujakom ubrzo je postao samo njegov. A on je od svoje proizvodnje poželeo više i odgovornije postupanje prema svojoj porodici i prirodi.
„Trenutno obrađujemo dva i po hektara, od čega je pod plastenicima oko deset ari. Gajimo krompir, salatu, luk, paradajiz, papriku, krastavac, heljdu i batat. To su nam nove kulture koje smo probali. Planiramo da proširimo proizvodnju. Uglavnom kulture koje smo savladali gajimo na većim površinama, a svake godine ubacimo i novu kulturu za probu.“ – rekao je Miroslav Holi.
Rasad i seme u organskoj proizvodnji
Kao i ostali organski proizvođači i Miroslav se snalazi za nabavku organskog semena. Međutim, njegovo povrtarsko iskustvo je veoma značajno u proizvodnji rasada. Od različitih proizvođača smo čuli različite metode zagrevanja plastenika za rasad. Međutim ono kako to na gazdinstvu Holi čine, daje velike uštede u potrošnji ukoliko imate sopstveni stajnjak.
„Imali smo dve prikolice svežeg stajnjaka koje smo rasporedili po zemljištu, na visinu od 70-80 cm. Zatim sam pokrio folijom, sa strane se ostavi otvoreno da stajnjak može da diše. On sam po sebi proizvodi toplotu, preko noći se dodatno pokrije.„ – objašnjava Miroslav Holi.
Zaštitna sredstva iz domaće radinosti
Za zaštitu se Miroslav dodatno snalazi, kao i ostali organski proizvođači. Ne oslanja se na listu dozvoljnih sredstava već na informacije koje može da prikupi na internetu, te sam spravlja zaštitna sredstva.
„Probamo svake godine nešto novo. Šta se pokaže dobro ostavljamo. Uglavnom snalazimo se preko interneta ili sazanamo u razgovoru od kolega. Na internetu ima dosta saveta i predloga, ali dok ne probaš, dok ne izabereš šta funkcioniše treba vremena.„ – kaže Miroslav Holi.
Radna snaga – rak rana poljoprivrede
Problemi koje poljoprivrednici izdvajaju kao glavne variraju od gazdinstva do gazdinstva. Međutim kod mnogih se izdvaja nedostatak odgovarajuće radne snage. Organska poljoprivreda je pre svega fizički rad. Te je radna snaga ključna za dobru realizaciju organskih principa. Miroslav kao i ostali proizvođači iz Pivnica nema ovaj problem.
„Tu je pre svega porodica, a ukoliko je potrebno angažujemo ljude. Uglavnom kada je potrebna radna snaga to je u špic sezone, kada je svima potrebna. Bude tu malo problema, ali već imamo i neke stalne radnike sa kojima svake godine sarađujemo.„ – navodi Miroslav Holi.
Organski proizvod od ostalih proizvoda organske proizvodnje izdvaja štošta, ali i cena organskog voća i povrća. Naš sagovornik kaže da kada se uzmu u obzir ulaganja i ostali troškovi proizvodnje, te manji prinosi nego u konvencionalnoj, zarada je dobra. Ne i ekstremna kako bi se moglo površno zaključiti na osnovu maloprodajne cene.
„Sve zavisi od sorte do sorte i vrste proizvoda. Uglavnom ima i dosta da se baci. Manji su prinosi. Kupcima je sve to skupo, ali kad se preračuna malo, mi zarađujemo isto kao i konvencionalni proizvođači. A sve zavisi i od kulture do kulture. Neka se lepo prodaje i više zaradi dok druga skoro i propadne. Kad se svede dođemo na neku normalnu zaradu.“ – rekao je Miroslav Holi.
Pomoć države neophodna
Ulaganje države u organsku proizvodnju ne može da se meri sa onim koja izdvajaju zemlje u okruženju. Pre svega one članice EU, koje su ovaj vid poljoprivrede prepoznale kao razvojnu šansu. Međutim naši organski proizvođači koriste sredstva za kupovinu opreme na konkursima za poljoprivrednike bez obzira na način proizvodnje, kako na republičkom tako i na pokrajinskom nivou.
„Napravili smo dva plastenika, tako što smo podigli kredit preko Pokrajinskog fonda i dobili povraćaj od države nekih 40%. Sada nam treba oko dve i po godine da otplatimo. Samo se nadamo da neće biti nekog problema. To je sva pomoć koju smo dobili od države, ali ne što se tiče organske proizvodnje, ovo je bilo za poljoprivredu. Dalji planovi su da proširimo plasteničku proizvodnju. Mnogo je lakše proizvesti proizvod u plasteniku nego na otvorenom, jer treba manje zaštite, a veći su prinosi.„ – napominje Miroslav Holi.
Zbog lakše kontrole uslova u kojima se biljke razvijaju, na gazdinstvu Holi se okreću plasteničkoj proizvodnji. Zanimljivo je da svake godine eksperimentišu sa nekim novim vrstama voća i povrća. Pa onda odabiraju šta će naredne godine uvrstiti u ponudu. Svoje proizvode zajedno sa ostalim proizvođačima iz Pivnica plasiraju na tržište i to na pijacama, specijalizovanim prodavnicama i kućnom dostavom na području Beograda, Bačke Palanke, Kule i Novog Sada.
