Iako je završio stočarski smer na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, svih ovih godina, naš domaćin Bogica Vukan iz Vršca, nije radio u struci već se posvetio proizvodnji i prodaji jabuka, šljiva i krušaka.
Bavio se Vukan proteklih godina i ratarstvom i povrtarstvom ali je, kako kaže na početku našeg razgovora, pre 8 godina odlučio da kupi voćnjak i oproba se u proizvodnji jabuka. Nije mu, kaže, bilo lako s obzirom na to da se oslanjao isključivo na sopstvene resurse.
Oslanjanje isključivo na sopstvene resurse
Pre 8 godina kada se odlučio na taj korak, u Južnom Banatu vršena je komasacija zemljišta, te je i imanje koje je kupio podleglo toj meri. S obzirom na to da nije bio u mogućnosti tada da registruje zemljište, a od države nije dobio nikakvu pomoć, Bogica kaže da je na godišnjem nivou, zbog obaveznog osiguranja, bio na gubitku oko hiljadu evra.
Puno je truda, znanja i novca morao da uloži da bi njegov voćnjak danas izgledao ovako. Prve sadnice kupio je, kako ističe, od proverenih proizvođača, jer nije želeo da dovede u rizik proizvodnju nekvalitetnim stablima. Kaže da je često konsultovao stručnu literaturu i koliko su mu to sredstva dozvoljavala kupovao sadnicu po sadnicu.
Plasman na domaćem tržištu
Ponosno ističe da su mu se ove godine grane, na bezmalo četiri hiljade stabala, savijale od bogatog roda jabuka i krušaka. Prema njegovim procenama, do polovine novembra , sav ovogodišnji rod biće mu skladišten u mini hladnjači.
Ovaj poznati vršački proizvođač jabuka, kaže da mu nije prioritetni cilj da proizvede isključivo jabuke ekstra kvaliteta, s obzirom na to da se on opredelio isključivo za prodaju na domaćem tržištu. Redovno osluškuje potrebe svojih kupaca na lokalnoj pijaci u Vršcu. Velika je konkurencija na tržištu ali je uspeo, kako nam je rekao Bogica, kvalitetom da se nametne na domaćim pijacama, a trudi se da i cene prilagodi svojim stalnim mušterijama.
Teški dani za male proizvođače
U zavisnosti od sorti i kvaliteta voća, cene se kreću u intervalu od 30 do 100 dinara i variraju iz godine u godinu. Česte oscilacije u prinosima ali i ceni, nanose štetu domaćim jabučarima, nezadovoljno dodaje naš sagovornik. Svestan je da su prepušteni tržišnoj utakmici ali smatra da bi država trebala više da favorizuje domaće proizvode i ne dozvoli prekomerni uvoz jabuka u godinama kada su prinosi i kvalitet kod nas slabiji.
Iako sama proizvodnja jabuka nije komplikovana, neophodno je da budete „potkovani“ znanjem, nastavlja priču o dosadašnjim iskustvima u proizvodnji i zaključuje da je bolje učiti se iz tuđih nego iz sopstvenih grešaka.
Kaže da je imao sreće da se svih ovih godina nije često susretao sa bolestima u voćnjaku. Uz pomoć svog tasta i prijatelja, tokom godine strogo vodi računa o svim neophodnim radovima, od đubrenja, rezidbe, freziranja preko prskanja do navodnjavanja. Bogica kaže da su ih ove, ali i prethodnih godina, kiše zaobilazile te su prinuđeni na konstantno, gotovo svakodnevno zalivanje sadnica.
Problemi i planovi
Uprkos velikoj nezaposlenosti u državi, sve teže dolazi do obučene radne snage u danima berbe. Prethodnih godina oslanjao se na članove porodice ali i radnike iz njihovog kraja i to je jedan od faktora koji će, kako zabrinuto dodaje, bitno uticati na njegovu buduću proizvodnju.
Bogica kaže da je značajna sredstva morao da uloži i u kupovinu nove mehanizacije ali da je zbog učestalih krađa i nemogućnosti stalnog nadzora imanja, prinuđen da se snalazi i na druge načine. Što, kako dodaje, nije nimalo lako, naročito malim proizvođačima. A takvih je, kako dodaje, u Banatu sve manje.
Počeli su, kaže da niču mega zasadi, sa po 10 i više hektara, koji će, ukoliko se taj trend nastavi, prema njegovom mišljenju, vremenom „ugušiti“ male proizvođače poput njega i njegovih komšija.
Nedostatak adekvatne radne snage ali i činjenica da su mu deca zaposlena u vršačkim kompanijama, zamrzle su njegove želje i ambicije za povećanjem broja sadnica. Kako kaže Bogica, iako je voće koje proizvodi slatko i puno slasti, zahvaljujući i rojevima pčela koje je uključio u svoju proizvodnju, svakodnevica današnjih voćara je prilično gorka i mukotrpna ali se nada boljim danima.
Opširnije pogledati u prilogu.