Naslovna Stočarstvo Ima li računice u uzgoju MORAVKE?

Ima li računice u uzgoju MORAVKE?

0
3308

U Donjoj Sabanti žive i rade čuvari autohtone rase svinje – moravke. Jedan od njih je naš domaćin, Aleksandar Vučićević. Nakon dugo godina provedenih u Francuskoj, odlučio je da se vrati u Srbiju kako bi cela porodica bila na okupu. Mogao je da bira sa čime će da se bavi, a odlučio se za uzgoj svinje moravke, iako poslovni ambijent i prilike u stočarstvu, najblaže rečeno, nisu zadovoljavajući. Sa kojim se problemima suočava i da li se isplati uzgoj ove rase svinja?

Danas u Srbiji tri rase svinja – mangulica, moravka i resavka čine sto odsto populacije autohtonih domaćih rasa svinja. Brojnost moravke je konstantno opadala, da bi 2009. godine na području cele Srbije bilo svega 100 grla rasplodnih ženki i 10 rasplodnih mužjaka. Od 2017. godine situacija se poboljšava, zahvaljujući upravo ljudima kao što je Aleksandar.

Svinja moravka je otporna i samostalna rasa. Sama traži hranu i sklonište, a najbolje rezultate daje u ekstenzivnom do poluintezivnom sistemu uzgoja. Aleksandar raspolaže sa oko 10 hektara zemlje, što obradivog zemljišta, što livada i šume, te je moravka bila prirodan izbor.

PROČITAJTE I...  Skok cene svinja

Proizvodne osobine moravke

Moravka je rasa svinja kombinovanih proizvodnih sposobnosti, a to znači da hranu podjednako dobro pretvara u meso i mast. Proizvodnost moravke nije na zavidnom nivou, mada je bolja nego kod managulice. Dnevni prirast iznosi od 250 do 810 g/dan, a zavisi od načina držanja.

Meso je visokog kvaliteta, a suhomesnati proizvodi spadaju u klasu delikatesa. Randman svinja je dosta veliki, gotovo identičan tovnim rasama i kreće se između 74 i 84 procenta. U njenom uzgoju ima računice.

Subvencije znače, kada ne kasne

Država pomaže poljoprivrednicima koji se bave uzgojem autohtonih rasa domaćih životinja putem subvencija kako bi se brojnost održala i povećala. Međutim, poslednjih godina to je izgleda samo na papiru, jer je u praksi malo drugačija situacija, a najveći problem je – kašenjenje sa isplatama.

Na koji način se subvencije raspoređuju i da li će i dalje kasniti ili će, zahvaljujući novom digitalnom sistemu eAgrar biti isplaćivane na vreme i na taj način, zaista, postati podrška poljoprivrednoj proizvodnji – vreme će pokazati, ali sve ovo ima uticaja na odluku poljoprivrednika, na koji način će se baviti uzgojem domaćih rasa i kako će koncipirati ceo posao. Aleksandar se prilagodio trenutnoj situaciji i odlučio se za preradu mesa.

PROČITAJTE I...  Ženska inicijativa u poljoprivredi: Sama vodi domaćinstvo i farmu svinja

Ima li računice?

Aleksandar je, kako sam kaže, nov poljoprivrednik, te zbog početničkog ne znanja nije imao dobre prinose sa svojih njiva. To je, naravno, uticalo i na isplativost posla, posebno u situaciji kada je sve vezano za poljoprivrednu proizvodnju enormno poskupelo, uključujući i hranu za stoku. Međutim, iako dokupljuje hranu za svoje svinje i dalje ima računicu.

Naš domaćin nema nameru da odustane od uzgoja moravki. Naprotiv. Ima želju i planove da širi svoj posao u pravcu povećanja broja tovljenika, onoliko – koliko može jedan poljoprivrednik da postigne.

Opširnije pogledajte u video prilogu gore.

Sagovornik: Aleksandar Vučićević, stočar iz Donje Sabante

 

Prethodni tekstRegistracija na eAgrar jednostavnija uz pomoć savetodavnih službi
Sledeći tekstObjavljen Pravilnik o podsticajima namenjenih voćarima i uzgajivačima hmelja

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime