Pre iznošenja rasada za ranu, srednje ranu, srednje kasnu i kasnu proizvodnju povrća na otvorenom polju, najvažnije je izvršiti kalenje tog rasada. Kalenje je moguće uraditi na dva načina: tretiranjem kalijum-sulfatom i prilagođavanjem biljaka spoljašnjim uslovima.
“Suština je da kalijum iz đubriva doprinosi boljoj otpornosti mladih biljaka koje su sada u fazi 5-6-8 dobro razvijenih listova, prema ambiotičkom stresu izazvanom niskim temperaturama u jutarnjim časovima, ili ekstremno visokim temperaturama u toku dana. Osim toga, sada u trećoj dekadi aprila, kada je prošla opasnost od kasnih mrazeva, prilika je i da se sa plastenika tunelskog tipa u kojima se nalazi rasad, skine plastična folija, kako u toku dana temperature ne bi bile previsoke, znatno iznad 32-33 stepena, odnosno kako bi se u noćnim časovima, a pogotovo u ranim jutarnjim biljke prilagođavale vanjskim uslovima.” – naglašava prof Žarko Ilin sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta.
Važno je da biljke, pre sadnje koja se dešava u prvoj dekadi polovine maja, budu prilagođene spoljašnjim uslovima. Tako će nakon sadnje pre uspostaviti kontakt sa zemljištem i smanjiti broj propalih biljaka.
“Ako vam se desi da 10% biljaka propadne, vi morate angažovati 6-10 radnika po hektaru. Sve to košta i dodatno opterećuje plan i kalkulaciju proizvodnje. Zato je važno kvalitetno kalenje rasada. Zato molimo profesionalne proizvođače da obilaze svoje plastenike, da skinu plastičnu foliju i da sprovodu redovne mere nege.” – dodaje profesor Ilin.
Preventivna zaštita protiv bakterioza
Redovne mere nege podrazumevaju redovno navodnjavanje, ali oprezno, kako bi zemljište bilo na nivou od 70% od poljskog vodnog kapaciteta. U ovim trenucima je veoma važna i zaštita biljaka nekim od bakarnih preparata. Usled prevelike vlage u jutarnjim časovima može doći do pojave bakterioza.
Iznošenje biljaka zavisi od vremena setve. Poljoprivredni proizvođači koji imaju velike površine praktikuju da vreme setve izvrše u različitim fazama, kako bi kasije postigli uspešno i kvalitetno rasađivanje. Kod njih su zastupljena sva četiri roka setve. U takvoj praksi rasađivanje biljaka na otvorenom kreće od 5. maja i traje sve do 5. juna što je već kasna proizvodnja povrća.
Stanje u plastenicima
Prema rečima profesora Ilina stanje u plastenicima je šarenoliko. On ističe da je bilo napada lisnih vaši. Na pojedinim lokacijama je bilo problema i sa niskim jutarnjim temperaturama.
“U periodu od dve nedelje unazad bilo je niskih jutarnjih temperatura što je napravilo problem u plastenicima koji se ne greju. Zabeležene su temperature čak i od -5 stepeni, pa je u plastenicima bilo tek nešto iznad nule. To je usporilo tempo rasta. Došlo je do izduživanja mladih biljaka, tako da u objektima bez dodatnog zagrevanja imamo šarenoliko stanje. U plastenicima koji se greju rasad je kvalitetan i ujednačen sa od 6 do 8 dobro razvijenih listova i pogodan za sadnju u narednih mesec dana.” – kaže profesor Ilin.
