Podrivanje zemljišta je jako važna meliorativna mera. Dugogodišnjom obradom zemljišta na istoj dubini postepeno dolazi do njegovog sabijanja i stvaranja nepropusnog sloja, takozvanog „plužnog đona“, što dovodi do zabarivanja zemljišta. Podrivanje ima zadatak da smanji zbijenost i popravi loše stanje zemljišta, odnosno poboljša vodno-vazdušni režim zemljišta. Kada i kako se izvodi, savete daje dipl. inž Snežana Vujinović savetodavac Poljoprivredne stručne savetodavne službe Kruševac.
U našim agroekološkim uslovima, osnovna obrada zemljišta se uglavnom izvodi na dubini 25-30 cm. Kada se usevi gaje u monokulturi dugi niz godina, posebno na lošijim zemljištima, i primenjuje teška mehanizacija postepeno dolazi do sve lošijeg stanja zemlje.
Zašto je podrivanje važno? Duboko oranje ima za cilj da se napravi rastresito zemljište u zoni korenovog sistema kako bi biljke mogle neometano da razvijaju koren u svim pravcima. Međutim, kada se dugo zemlja obrađuje do određene dubine dolazi do sabijanja zemljišta i stvaranja plužnog đona. Cilj podrivanja je da se razbije taj zbijeni sloj na dubini većoj od one na kojoj se izvodi osnovna obrada kako bi se poboljšao protok vode i vazduha u zemljištu. Takođe, podrivanje omogućava lakši rast i razvoj korena i doprinosi smanjenju erozije zemljišta.
Kada i kako obaviti podrivanje
Podrivanjem se zemljište seče, rastresa, sitni i drobi, ali se ne prevrće, odnosno ne iznosi se na površinu manje plodni sloj zemljišta. Izvodi se tokom leta i jeseni, nakon skidanja useva sa parcele. Vreme podrivanja je uslovljeno sa sadržajem vode u zemlјištu. Nije dobro raditi na jako vlažnom zemljištu, jer se zemlja lepi za podrivač i izostaje rastresanje i drobljenje. Dakle, ovu meru sprovodimo na zemljištu sa manjim sadržajem vlage.
Podrivanjem se zemlja obrađuje na dubinu od 40 cm do 80 cm. Koliko će se kvalitetno obraditi zemljište zavisi od konstrukcije podrivača, stanja zemljišta i brzine rada.
Prema konstrukciji podrivači mogu biti pasivni ili kruti i aktivni ili vibracioni. Prednost imaju vibracioni, jer bolјe rastresaju zemlјište. Zahvat podrivača zavisi od broja radnih tela i njihovog međusobnog razmaka, koji opet zavise od dubine podrivanja. U odnosu na dubinu, razmak između radnih tela jednak je ili veći od dubine najmanje za 1,5 puta.
Brzina kretanja agregata za podrivanje ima veliki uticaj na kvalitet rada i učinak kao i na utrošak energije za podrivanje. Pored dubine podrivanja i radne brzine agregata, vučni otpor podrivača zavisi i od tipa zemlјišta kao i njegovog trenutnog stanja vlažnosti.
Dubina podrivanja zavisi od svojstava i zbijenosti zemlјišta, ali u svakom slučaju, plitko podrivanje ima slab efekat. Zajedno sa podrivanjem, mogu se unositi i mineralna đubriva. što je velika prednost prilikom obrade zemlјišta u višegodišnjim zasadima.
