Analiza zemlje, kao veoma važna agrotehnička mera, omogućava da se redukuje ulaganje u mineralna đubriva, pogotovo sada, kada su izuzetno skupa. Drugačijim načinom jesenjeg oranja može da se umanji degradacija zemlje i gubitak humusa.
Agrohemijska analiza zemljišta obuhvata ispitivanje kiselosti zemljišta, kao i količine makroelemenata i humusa, te preporuku za upotrebu vrste i količine đubriva za biljnu kulturu koju poljoprivredni proizvođač namerava da gaji na datoj površini. Analiza zemljišta je važna mera za smanjenje troškova i bolji prinos.
Da li naši ratari prepoznaju značaj analize zemljišta i da li je redovno rade, upitali smo Jana Bapku , agronoma savetodavne službe u Pančevu, i on nam je rekao da, na žalost poljoprivrednici nisu u dovoljnoj meri dosledni u redovnoj analizi i uzorkovanju zemljišta. Nije dobro đubrenje napamet, bez saveta sa stručnjacima, jer na taj način biljci dajemo ili premalo ili previše hraniva, dodaje on.
Jesenje oranje i redukovana obrada zemljišta
Upitali smo našeg sagovornika šta je neophodno raditi u ovom trenutku i koliko je značajna osnovna obrada zemljišta i jesenje oranje.
Kako Bapka navodi, klasičnim oranjem se prevrće zemlja i dolazi do unošenja veće količine kiseonika u zemljište. Sa jedne strane je to dobro zato što je olakšana setva, ali sa druge strane pospešuje se oksidacija ugljenika u zemljištu, što dovodi do degradacije zemlje.
„Promenom sistema obrade, sa manje okretanja zemjišta može da se umanji degradacija zemjlišta, jer degradacija ugljenika u zemljištu podrazumeva postepeno smanjenje humusa u zemlji. Pogotovo ako se dobro ne gazduje sa biljnim ostacima, ako se ne unose organska đubriva (stajnjak, zelenišno đubrivo)“, objašnjava Bapka.
On je rekao da je podrivanje zemljišta jedna od najzastupljenijih meliorativnih mera, kojom se zemljište ne meša i ne okreće, ali se intezivno rastresa i pri tome se na površinu ne iznosi neplodni sloj.
Podrivanje kao mehanička mera pre svega menja fizička, hemijska i biološka svojstva zemljišta. Kada i u kojoj meri treba podrivati zemljište na većim dubinama i da li treba razbijati „plužne đonove“?
„Na nekim zemljištima ima teže propusnih slojeva za vodu i vazduh i tu je opravdano razbijati te slojeve. Međutim, praksa i istraživanja su pokazala da je moguće proizvoditi i bez obrade zemljišta, takozvani „No-till“ sistem uzgoja ratarskih i drugih kultura. Naravno, za to su potrebne mašine koje mogu tako da poseju seme, da bi se obezbedili uslovi za klijanje“, navodi Bapka.
Ovakav sistem obrade zemljišta čini zemljište održivim resursom, jer je ekološki prihvatljiv, zbog toga što održava stabilnost fizičko-hemijskih parametara, a naročito je prihvatljiv zbog održavanja biološke stabilnosti zemljišta.
Nedostaci obrade zemljišta
Pored velikog značaja, obrada zemljišta ima i svoje nedostatke kao što je njen uticaj na pojačanje erozije zemljišta. Obrađeno zemljište je izloženo uticaju jače erozije vodom i vetrom. Drugi nedostatak je ubrzan gubitak humusa. U Vojvodini se beleži značajno smanjenje sadržaja humusa u zemljištu. Razlog je uglavnom manjak đubrenja organskim đubrivima.
Kvarenje strukture zemljišta je promena koja može da bude posledica obrade. Dugotrajna, česta obrada vlažnog ili suvog zemljišta uz manjak organske materije zemljišta, vodi kvarenju strukture zemljišta.
I iz ovog ugla značaj analize zemljište se pokazuje kao presudan za donošenje ispravnih odluka u cilju smanjenja troškova proizvodnje, očuvanja zemljišta i ostvarenja dobrih prinosa, jer je ovo jedini način da se prati stanje sa zemljištem, što omogućava blagovremeno reagovanje i preduzimanje aktivnosti koje će doneti dobre dugoročne rezultate.
Više pogledajte u video prilogu.
