Pogledi na AGRAR: Spašavaju nas psi i mačke

0
134
pas macka
Foto: Pixabay

U ovom sumornim vremenu  u kome gotovo u svim proizvodnjama imamo problema, javlja se i jedna dobra vest! To je da, proizvodnja hrane za pse i mačke beleži povećanje za oko 57,1 odsto u 2022. godini u odnosu i na 2021. godinu.

Adama Forapro 1120x180

Problemi u agraru su se dugo stvarali, gomilali i rasli. Gotovo da ne postoji grana poljoprivrede koja je na stabilnim nogama, a najgore je pogođeno stočarstvo o čemu je pisano u člancima:

Što se tiče proizvodnje hrane za pse i mačke, u 2022. godini u svet je izvezeno čak 202.352 tona hrane za pse, mačke i druge ljubimce u vrednosti od 195.793,6 evra. Za isto vreme 2022. godine u Srbiju je i uvezeno ove hrane u količini od 62.542,8 tona za šta je potrošeno 75.958,8 hiljada evra. Po ovome ispada da nas u trgovini sa svetom jedino spasavaju psi, mačke i ribice čija hrana se računa u ovom izvoznom kontigentu.

Agroglobe 10 godina mehanizacije 1120x180

Potreban novi koncept agrara

Svi rezultati nas upućuju da treba da dobijemo novi koncept poljoprivrede, odnosno realnu i dugoročnu strategiju, nacionalni ili akcioni program, nazovimo ga kako god hoćemo, ali da živi u praksi.

Sadašnja Strategija razvoja poljoprivrede Srbije, doneta je jula 2014. godine i važi do 2024. godine. Predviđala je godišnji rast proizvodnje od 9,1 odsto, ili 6,1 odsto, u otežanim uslovima.

Web baner Sekator Bayer 1120x180 V01

To je bila nerealna i netačna strategija, štetna po državu i to se pokazalo tačnim. Sva je sreća što se nije obistinilo to što je bilo u njoj najavljivano. To je prognozirao dr Koviljko Lovre, nekadašnji savezni ministar poljoprivrede. Nju je napisalo 240 naših eksperata na 145. strana. Ništa se nije ostvarilo pozitivno. Jer, je već prve godine njene primene 2015. godine bio pad proizvodnje od osam odsto, zatim rast od osam odsto u 2016. godini, pa je 2017. godine suša odnela trećinu proizvodnje u vrednosti od 1,5 milijardi dolara.

PROČITAJTE I...  Protest poljoprivrednika: Kraljevo zabranjeni grad

Tada država nije priznala elementarnu nepogodu, jer nije mala toliko novca da nadoknadi, već je od oka odredila pad proizvodnju od 10,7 odsto. U 2018. godini je država proglasila rast od 18 odsto, u 2019. godini bio je pad od 0,1 odsto,  dok je u 2020. godini korone proglašen sumnjiv rast od 4,6 odsto!?  Potom već u 2022. godini Republički zavod za statistiku Srbije je javio da u 2021. godini imamo pad proizvodnje u agraru od pet odsto! Za 2022. godinu još se nezna rezultat. Za protekle tri i po decenije agrar ima rast od samo 0,45 odsto! Od demokratskih promena 2000. godine do početka 2023. godine  imamo rast od samo 0,61 odsto godišnje!

Galenika Logan 1120x180

Spas – nordijski recept

Rešenje za ovu pogrešnu agroekonomsku politiku postoji. To je novi koncept proizvodnje, prerade, trgovine, u zatvorenom lancu od njive do trpeze po nordijskom receptu. Radeći po tom sistemu u Srbiji će se vrednost proizvodnje po hektaru povećati sa današnjih 1.000 evra na 10.000, 15.000 evra, pa kasnije i više. Ovo je i šansa Srbije da iz agrara može da ima po hektaru proizvodnju kao danas Holandija ili Danska, a to je više od 20.000 evra po jednom hektaru.

PROČITAJTE I...  Peti dan protesta poljoprivrednika: Blokade i sastanak sa Vladom

Ili još jedan podatak da agrar može umesto današnjih pet milijardi evra godišnje da donosi najmanje 60 milijardi dolara, koliko je sad ukupan BDP Srbije. U bliskoj budućnosti i to može da se poveća.

BTZ 1120x180px

Ali, to ćemo postići samo ako se novac, uz novi koncept proizvodnje i zadrugarstva u kome će biti i prerađivačka indsutrija, bude obrtao najmanje 50 puta godišnje. A, to je sad dva – tri puta.  Ako ovako budemo radili, agrar će u zemlju donositi veći BDP nego što se narodu obećava od litijuma ili za sad novootkrivenog rudnika zlata, navodi prof dr Vitomir Vidović, sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta.

Mora se upostaviti i rad Nacionalne referentne laboratorije za kontrolu sirovog mleka koja bi bila osnova za isplatu premija, zaključeno je u Privrednoj komori Srbije. Jer, javnost je bila puna informacija kada je ona decenijama građena i kada je uz objavljivanje na prvim stranama novina objavljeno otvaranje od strane 13. pretposlednjeg ministra poljoprivrede u Vladi Srbije. Ovo je sad posle njenog puštanja u rad i prva informacija u javnosti o njenom – (ne) radu! Jer, otvaranje je bilo samo za slikanje i dezinformisanje javnosti.

Adama Maganic 1120x180

Ne treba zanemariti ni činjenicu da smo jedina zemlja na evropskom kontinentu koja na tržištu nema klasirane trupove svinja, te je značajno preduzeti sve mere za uređenje ovog tržišta i smanjiti dalje urušavanje ove domaće proizvodnje.

PROČITAJTE I...  Hrvatska poljoprivreda u velikoj krizi

Konačno je došlo vreme da se usaglase i naši propisi sa standardima zemalja EU i uvođenje savremenih metoda za ocenu kvaliteta polutki na linijama klanja svinja, ali sa obaveznom primenom! Prednost koja se, eto, opet obećava i očekuje – je veća profitabilnost svakog uzgoja. Za to su potrebne kratkoročne i dugoročne mere, onih koji dođu na vlast.

Hitno se mora razviti domaći standard za svinjsko meso od svinja koje su rođene i gajene u Srbiji. A, to nam je sad gotovo nestalo jer, uglavnom trošimo meso iz uvoza!

Moraju se vratiti davno zaboravljeni pariteti. Oni su doneti u vreme kada je pok prof. dr Tihomir Vrebalov pre četiri decenije bio ministar poljoprvirede. Konkretno kada je u pitanju cena žive mere svinja, a to je da osam kilograma kukuruza odgovara jednom kilogramu žive mere svinja.

Autor: Branislav Gulan, agroanalitičar, novinar, publicista
(objavljeno uz saglasnost autora. Originalan tekst na makroekonomija.org)

Prethodni tekstNajčešće bolesti i štetočine pšenice
Sledeći tekstProtesti farmera bez osnove, mišljenje ministarke poljoprivrede

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime