Kompost ili stajnjak: Šta je bolje za povrće?

0
576
basta povrce
Foto: Pexels

Proizvodnja sopstvenog povrća je siguran način da pobošljamo našu ishranu, bez brige o štetnim pesticidima i hemikalijama koje ugrožavaju povrće. Ipak, u vremenskim uslovima u kojima živimo, biljkama moramo da pomognemo da bi preživele razne izazove i štetočine, i to na najbolji mogući način.

Orius 1120x1080

Jedan od osnovnih načina da pomognemo povrću da donese zdrave plodove i obilan rod je povećanje količine hranljivih materija u zemlji. Postoji više načina da to uradimo, a najbolji od svih su kompost i stajsko đubrivo.

Ipak, u ovom članku idemo korak dalje, za sve koji žele da dobiju maksimum iz svoje bašte. Naime, razumevanje prednosti i nedostataka komposta i stajskog đubriva je ključ za poboljšanje uslova uzgoja povrća i dolaska do lepih i zdravih biljaka i obilja plodova.

Agil 1120x180

Šta je kompost?

Kompost je delimično razgrađena organska materija. Može da se kupi ili napravi, a većina baštovana radije koristi kompost, jer lepo miriše i čist je. To je „crno zlato“ u baštovanstvu i povrtarstvu, jer može da se primenjuje na različitim tipovima tla i da ih učini pogodnim za obilnu proizvodnju povrća.

PROČITAJTE I...  Kako je povrće podnelo sušu

Neke od prednosti komposta uključuju:

  • Poboljšanje strukture tla. Na primer, peskovitoj zemlji kompost pomaže da zadržava vlagu.
  • Privlači gliste, a one pomažu da se poboljša struktura tla, omogućavaju bolji protok vode i prenose minerale.
  • Umesto da oslobađa sve hranljive materije odjednom, kompost ih postepeno ispušta i na taj način ih obezbeđuje tokom celog perioda vegetacije biljaka.
  • Poboljšava zdravlje zemlje. Neka istraživanja pokazuju da kompost pomaže u kontroli štetnih patogena u tlu i sprečavanju biljnih bolesti.

Šta je stajnjak?

Stajsko đubrivo (ili stajnjak) se definiše kao životinjski izmet (biljojeda) koji se koristi za đubrenje zemlje. On je prvi izbor poljoprivrednika koji obrađuju veće površine. Poput komposta, stajsko đubrivo pomaže u poboljšanju vodopropusnih kapaciteta zemlje i u dopremanju mnogih hranljivih materija koje su neophodne za zdrav rast biljnih kultura.

Rizici upotrebe stajnjaka

Iako je stajnjak definitivno odgovarajuće đubrivo, patogeni koji mogu da budu prisutni u njemu čine ga rizičnim za upotrebu u povrtarstvu, osim ako nije pravilno kompostiran. Dakle, jako je važno da se stajnjak pravilno razgradi.

PROČITAJTE I...  Farma krava i proizvodnja mleka u Rančevu kod Sombora

Stajnjak u svežem obliku nikada ne bi trebalo da se koristi. Neki od patogena koji se nalaze u stajnjaku su:

  • E. Coli
  • Salmonella
  • Bakterija Campylobacter
  • Parazit Giardia parazit
  • Parazit Cryptosporidium

Ovi patogeni iz zemlje pronalaze put u biljno tkivo i mogu da uzrokuju bolesti kod ljudi koji konzumiraju biljke koje su potekle iz zagađenog tla.

Dakle, stajnjak mora da bude dobro zgoreo i da se unese u zemlju najmanje četiri meseca pre sadnje jestivih useva. Takođe, jako je važna primena stajnjaka, jer pravilnom primenom stajnjaka može da se spreči veliki gubitak azota.

Prethodni tekstRazdvojeni zahtevi za podsticaje po hektaru, povraćaj akcize i sertifikovano seme
Sledeći tekstFungicid UNIVOQ: Moćna zaštita žitarica od bolesti za visok i stabilan prinos

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime