Svedoci smo da je sve učestalije trovanje pčela do kojeg dolazi, uglavnom, usled neodgovarajuće upotrebe pesticida u savremenoj poljoprivredi. Osim materijalne štete koju imaju pčelari, velike posledice se osete i u poljoprivredi zbog nedovoljnog oprašivanja biljaka. Iz tog razloga u Privrednoj komori Vojvodine održan je tematski skup „Trovanje pčela – pčele kao indikator zdrave životne sredine“ u organizaciji Privredne komore, Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine i „Dnevnik-Poljoprivrednika“. Ovaj skup je veoma bitan kako bismo ukazali na problem koji imamo, a koji se tiče svih nas, rekao je na početku skupa Radomir Vlačo iz Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine.
TROVANJE PČELA U VOJVODINI
“Od 2015. godine pa do danas stradalo je oko 6500 pčelinjih društava na teritoriji Vojvodine. Materijalna šteta iznosi oko 100 miliona dinara, izostavljajući dobit koju bi pčelar imao sa tim društvima. Ako se malo poigramo tablicom množenja i izračunamo da je u trenutku trovanja pčela u svakoj toj košnici bilo od 30 do 50 hiljada jedinki, dobijamo cifru od 200-300 miliona stradalih pčela.” – rakao je Radomir Vlačo.
A koliki je značaj pčela za sve nas, predočila je prof. dr Nada Plavša sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta. Naime, ona je istakla da se procenjuje da dobit od oprašivanja u svetu iznosi 200 milijardi dolara. Povećava se prinos različitih biljnih vrsta od 4 pa dok čak 10 puta pod uticajam oprašivanja insekata.
“U ovoj našoj državi nakon svih ovih potvrda o uginućima pčela, mi nemamo niti jedan slučaj laboratorijski potvrđen, sudski ispraćen i sa nadoknađenom štetom. Zapravo imamo jedan slučaj u Leskovcu, gde su se dve strane dogovorile.” – istakla je profesorica Plavša.
TROVANJE PČELA NE DOLAZI SAMO IZ POLJOPRIVREDE
Profesorica je istakla još jednu važnu temu, a to je dokazivanje trovanja. Uzorci, kako je navela, moraju da budu odgovarajuće veličine. Da sadrže i pčele i biljni materijal. Neophodno je i da se njihova analiza uradi što pre. U suprotnom će se hemijske supstance razložiti i neće biti moguće dokazati trovanje pčela, naglašava profesorica Plavša.
Tretiranja u poljoprivredi jesu najčešći uzrok za trovanje pčela kod nas, ali ne treba zanemariti ni neke druge delatnosti štetne po počele.
“Ove godine smo imali veliki gubitak zbog prskanja komaraca. Mi smo insistirali da se taj period prskanja prolongira pa da on bude od 21 do 5 časova ujutru. Međutim, iz lokalne samouprave su nam rekli da avijacija koja vrši prskanje nije u mogućnosti da zadovolji te naše uslove.” – rekao je Vojkan Milutinović, pčelar iz Pančeva.
TROVANJE PČELA KAO KRIVIČNO DELO
Zbog svega navedenog, Savez pčelarskih organizacija Vojvodine kao zaključak ovog skupa predložiće da se trovanje pčela tretira kao krivično delo. Kao što smo čuli, nemamo sudske epiloge dosadašnjih prijava. Veliki problem je i to što se radi o privatnim tužbama, čije troškove pčelar mora sam da snosi, naglasio je Radomir Vlačo.
“Trovanje pčela mora biti krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti. Kada dođe do trovanja pčela, zamislite šta se događa sa životnom sredinom, sa vazduhom, vodom? Kada se ovo bude tretiralo kao krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti, onda će tužilac preduzimati sve radnje u vezi sa otkrivanjem počinioca, a troškovi će biti obezbeđeni iz budžeta.” – naglašava Vlačo.
Inače skup je rezultat sporazuma o saradnji između Privredne komore Vojvodine i Dnevnik-Poljoprivrednika, a samo je jedan u nizu skupova koji će biti organizovan zajedno sa Savezom pčelarskih organizacija Vojvodine.