BOROVNICA u PLASTENIKU: Rezultati eksperimenta sa holandskom tehnologijom

0
223
Agrosaveti---rezidba---borovnica---02
Foto: Vertigo produkcija / U našem ataru

Zasadi borovnice u poslednjih desetak godina u Srbiji su se povećali sa 200 hektar na 2.500 hektara. Međutim, proizvodnja često nije rentabilna. Jednoličan sortiment, niski prinosi i naposletku, niska otkupna cena podstakli su savetodavce Poljoprivrene službe Beograda da na odabranom gazdinstvu naprave eksperiment – holandska tehnologija saksijskog uzgoja na 40 ari zaštićenog prostora.

Adama Asorbital 1120x180

Kako navodi Radmila Koprivica iz PSSS Beograd za RTS, na 100 kvadrata plastenika posađeno je 100 biljaka. Ostvarili su prinos od 4 kg po žbunu i to plodova u premijum ekstra klasi, a to znači da im je plastenik doneo oko 4.000 kilograma plodova vrhunskog kvaliteta.

Borovnica je zaštićena i zimi i leti, a kontrolisani uslovi proizvodnje skraćuju period berbe, što omogućava raniju berbu, a time i povoljniju prodajnu cenu koja može da bude i dvostruko veća od sezonske.

Galenika Talisman Skaut 1120x85

Prema navodima ALeksandra Milića iz sela Šepšin, njegova osnovna ideja je da ponudi borovnicu kada ga gotovo niko nema. Blizu je Beograda i berba počinje već krajem maja. Kako kaže, kvalitet njegove borovnice može da se poredi sa uvoznom iz Čilea i Perua.

PROČITAJTE I...  Sa proizvodnje MLEKA prešao na UZGOJ MALINE i nije se pokajao

Četiri do pet puta veći prinos nego na otvorenom

U okviru projekta holandsko rešenje za bobičasto voće iz Srbije, domaći i holandski stručnjaci već godinama dobro sarađuju i razmenjuju iskustva.

1120x180px

„Ovako se postiže potpuna kontrola proizvodnje i na kraju četiri do pet puta veća količina ploda nego na otvorenom. Moja poruka je – nije važna veličina saksije već kvalitet supstrata u njoj“, kaže Alfred Evers, predstavnik „Evers international“.

Za jaku biljku je neophodno jako zemljište, a na kraju imamo i jakog čoveka. Možda zvuči smešno, ali prema navodima Marasel de Jong, predstavnika „Soil &green“, činjenica je da se 90 posto mikrobiologije u zemljištu poklapa sa mikrobiologijom čovekovog organizma.

Adama Soratel 1120x1080

Ulaganje u ovakav sistem nije malo. Za hektar zasada bez plastenika potrebno je do 100.000 EUR. Praksa pokazuje da se može ubrati profit. Sa male farme u Šepšinu sva znanja i saznanja će ubuduće služiti proizvođačima borovnice širom Srbije.

Izvor: RTS

Trifuzo Yeldon Savacoop 1120 x 180 px banera 01
Prethodni tekstKoliko košta poljoprivredno zemljište u Srbiji
Sledeći tekstNeraskidiva veza pčelarske porodice i autobusa iz 1965.

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime