Okružen zlatnim poljima organskog žita, Gligorije Stanimirov ili čiča Gliša, kako ga mnogi prijatelji i komšije u Nadalju zovu, jedan je od onih ljudi koji, pored broja godina, koje se slažu na lestvici Leta Gospodnjih, i dalje planira i svakodnevno se sa osmehom na licu hvata u koštac sa problemima koje mu zadaje priroda, ne bi li sačuvao plodove svoga rada.
Naš domaćin Gligorije, koji je na pragu osme decenije, kako precizno navodi, iako je 44 godine i 18 dana proveo radeći kao pekar – poslastičar, ljubav prema zemlji ostala je do današnjih dana.
Prošla su, kaže ovaj iskusni proizvođač, vremena kada su na njivi bili dovoljni trud, rad i znoj paora. Današnji proizvođači, zbog brojnih klimatskih ali i tržišnih turbulencija, prinuđeni su da se permanentno edukuju. Pored toga, savetuje on, morate da ostvarite dublji kontakt sa zemljištem i plodovima koje ubirate kako biste imali uspešnu proizvodnju.
I brojni su drugi saveti koje ovaj isusni tehnolog ima „u rukavu“. Ne malom broju početnika našao se čika Gliša svojim preporukama, kako da na najefikasniji način pređu sa konvencionalne na organsku proizvodnju.
Preventiva bolesti – najbolji lek i zaštita
Organski proizvođači, za razliku od konvencionalnih, kojima su u ponudi brojna hemijska sredstva, tu vrstu pomoći nemaju, te su prinuđeni da sve svoje slobodno vreme posvete radu u polju. Preventiva bolesti je najbolji lek i zaštita.
Znanje koje je usvajao, što kroz literaturu – što kroz posete stručnim predavanjima, trudio se svih ovih godina da primeni na svom bio salašu, nedaleko od Srbobrana.
Kaže da je konstantna kontrola od presudne važnosti, jer zemljište traži slugu, a ne gospodara. Nijednog trenutka nije imao dilemu da li su važniji hektari i prinosi ili sam kvalitet proizvoda.
I proizvodnja i prerada
Na svojih 5 hektara, koja se nalaze oko salaša, godinama unazad proizvodi ratarske kulture poput pšenice, soje, spelte, pasulja po principima organske poljoprivrede. Uz primarnu proizvodnju, u planu mu je da ima i sopstvenu preradu sirovina.
Pored svih obaveza koje ima na salašu, ovom organskom proizvođaču nije teško da redovno vodi evidenciju o svojoj proizvodnji. Svestan je da ne sme biti propusta u planiranju proizvodnje i da mora postojati racionalno raspoređivanje sredstava ali i velika odgovornost.
Sve je više nesavesnih proizvođača koji ne prezaju ni od čega, podvaljujući robu koja ne odgovara zacrtanim standardima, besno dodaje on.
Više biljnih vrsta nego proizvođača
U danima snimanja na Gligorijevom salašu, počela je berba krompira i paradajza, a vredno je pripremao robu za sigurnog domaćeg kupca. Kako je istakao, među organskim proizvođačima kod nas nema konkurencije jer je još uvek više vrsta koje mogu da se gaje nego samih proizvođača.
Njegova godišnja proizvodja je oko 12 tona raznih artikala, što je, kaže, mala količina da bi samostalno izašao na inostrano tržište koje vapi za zdravstveno bezbednom hranom. Prema mišljenju Stanimirova, država treba da odigra ključnu ulogu na tom planu.
Sve je manje mladih ljudi koji žele da se bave poljoprivredom, uz negodovanje dodaje Gligorije. Jasno je, kaže on, da stabilno i napredno društvo ne gradi jedna generacija i da, uprkos činjenici što poljoprivredna proizvodnja nije nimalo laka, ako se s ljubavlju radi onda ni rezultati neće izostati – poručuje Gligorije Stanimirov, organski proizvođač iz Nadalja.
Opširnije pogledati u prilogu.
