Proizvodnja oranskog povrća

0
6606

organska proizvodnja 10

Ove godine mali jubilej. Porodica Kuzmanović sa Čeneja već deceniju u organskoj proizvodnji. Da dogovor kuću gradi pokazalo se kada se mladi bračni par sa dvoje dece prihvatio izazova i upustio u vode organske proizvodnje.

„Organskom proizvođanjem se bavimo od 2015. godine. Na ideju smo došli samim tim što smo imali neku malu bašnicu na obodu Salaša za sopstvene potrebe, a kako sam ja ostala bez posla, kada sam ostala trudna, bilo je šta ćemo. Da se zaposlim, da radim, da li ćemo ovo ili ono i na kraju smo dogovorili porodično da pokušamo pošto zemlja oko Salaša je bila korišćena za ispašu ovaca dugi niz godina nisu korišćeni nikakvi preparati ništa od hemije i onda smo iskoristili tu zemlju da počnemo da se bavimo organskom proizvodnjom, da pokušamo. Mi pokušali i evo nas danas. “ kaže Sanja samouvereno.

Ona priča da su počeli sa malo zemlje, međutim priča se svake godine širila…. “ Mi smo počeli sa 0,8 hektara tada na otvorenom polju, danas radimo 3,5 hektara pod organskom proizvodnjom i imamo 3.200 kvadrata pod plasteničkom pod organskom proizvodnjom. Imamo svoju preradu gde završavaju proizvodi koji su druge klase, oni ne idu u prodaju nego idu u preradu, kuvanje paradajza, lovačka salata, kornišoni, a samo isključivo prva klasa ide na pijace, mada dolaze ljudi kod nas, ovde na salaš…

Organska proizvodnja 11

Plodored važan za organsku proizvodnju

Smenjuju se kulture, kupusnjače, brokoli i karfiol, paprika, krastavac, paradajz, neke druge kulture kao što su lubenica, dinja posle ponovo u jesen idu opet te neke zimske kulture kao što je spanać, kao što je rukola, keleraba i tako. Gledamo da u plastenicima imamo najmanje dve kulture u toku sezone, a trudimo se da imamo najčešće tri kulture u toku jedne godine, na primer ovde nam je sad krompir a onda posle njega ide boranija i tako redom“.

PROČITAJTE I...  Sertifikacija zemljišta za organsku proizvodnju

„Ono sto je važno u organskoj proizvodnji jeste da se vodi računa o plodoredu on je vrlo važan za organsku proizvodnju kao sam faktor obrađivanja zemljišta, to je jedno, a drugo i zakonom nam je propisano da moramo da vodimo računa o plodoredu , Mora puno da se radi to je jedno, drugo, jako je važan odabir semena mi smo uskraćeni kao organski proizvodjači za organska semena, te koristimo konvencionalna semena koja nisu tretirana a odobrava nam ministarstvo poljoprivrede ono što je jako važno jeste da vodimo računa da su sorte koje izaberemo otporne, da su što otpornije da nisu sklone bolestima i to su neki preduslovi za sam proces proizvodnje, uspesne proizvodnje“ , dodaje Sanja.

Danas Kuzmanovići imaju deset plastenika ali i proizvodnju na otvorenomi kako Sanja kaže cele godine posla, za desetodnevni odmor mesta nema.

organska proizvodnja 15

Sve se bere dan za dan

„Najviše posla je na meni i na suprugu, pomažu nam deca koliko oni mogu negde kroz igru. Tu su naši roditelji moja majka suprugova majka i porodično i onda imamo neke ljude koji nam dolaze da nam pomažu kada je to potrebno. Sve se bere isključivo dan za dan kada je naručena neka količina, npr blitve sutra ujutru se bere da bi za tri popodne bila spremna kada ide za markete isto tako se gleda da se bere dan za dan ili eventualno ako isporuka mora da bude ujutro rano, onda se posle popodne bere da bi se ujutru rano isporučilo tako da nema zadržavanja, nikada ništa nemamo na lageru. Vi sada da biste došli kod nas da kupite nešto morali biste čekati da mi to uberemo i tako onda da kupite ili sami da uberete. Imamo ljudi koji stalno dolaze čak dolaze sa decom da deca sama uberu što je onda onako deci zanimljivo ili da pokupe jaja, odu kod koka. Imamo dečaka koji je bio oduševljen što je išao kod koka da skuplja sebi jaja, uzeo je dva jaja sa kojima je bio presrećen kao da je dobio milion dolara.

PROČITAJTE I...  Vojvođanski klaster organske poljoprivrede

organska proizvodnja 12

Nema dužeg godišnjeg odmora

Odmora dužeg, kao godišnjeg odmora u ovom poslu nema, prošle godine smo otišli na tri do pet dana smo mogli da nađemo lufta ali deset dana u kontinuitetu nikako nije izvodljivo zato što uvek neko mora biti prisutan . Kada krene oluja moraju zatvoriti se plastinici mora neko biti prisutan, životinje su tu one moraju da dobiju da jedu kada ja i suprug odemo onda ostaje čitav niz ljudi koji će da urade to što nas dvoje svaki dan radimo jer nas dvoje najbolje znamo kako to funkcioniše i mnogo nam je lakše da odradimo nas dvoje“.

Kulture se sezonski nižu jedna za drugom, proizvodnja i berba traju 365 dana a uspeh garantuju dobre sorte i mukotrpan rad kaže naša sagovornica . Iako su već deset godina u organskoj proizvodnji neprestano osluškuju tržište , a da izazovima nema kraja pokazuju i sadnice borovnica koje će ovog proleća prvi put biti zasađane u njihovom gazdinstvu.

Uvek radi i voljni da posavetuju mlađe, neiskusnije proizvođače . Nadaju se da će organska proizvodnja nadvladati konvencijonalnu, te da će svest ljudi da jedu samo neprskano i sveže odneti primat. Ukupno uzgajaju preko 50 vrsta povrća, od krastavca, paprika, paradajza, rukole, blitve, cimeta i drugih. Takođe, brinu i o manjem stadu ovaca. Plodnu čenejsku ravnicu, kako kažu, Svetozar i Sanja Kuzmanović ne bi menjali ni za sta.

PROČITAJTE I...  Šećerna repa - tehnologija proizvodnje

Prilog možete pogledati na sledećem linku:

Pogledajte iskustva drugih koja mogu pomoći i vama!

Facebook Agrosaveti stranica posvećena poljoprivredi i svim informacijama vezanim za nju.
Prati emisiju „U našem ataru“ koja se emituje već 21 godinu.

Svake nedelje donosimo vam sveže informacije o iskustvima poljoprivrednika iz cele Srbije
na youtube kanalu Vertigo produkcije.

Prethodni tekstZa povećanje konkurentnosti poljoprivrede Srbije 750 miliona dinara bespovratno
Sledeći tekstKako se izboriti sa sušom i ublažiti loše rezultate?

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime