Za većinu, nacionalni parkovi i parkovi prirode su mesta na koja se odlazi vikendom, sa porodicom na piknik ili kako bi se u miru prošetalo šumama. I dok uživamo u predelima često zanemarujemo činjenicu da te parkove neko održava i o njima vodi računa.
Mnogi od nas ne znaju na koji način parkovi opstaju i odakle se finansiraju, imaju li sopstveni izvor prihoda ili su samo još jedna rupa u koju se sliva novac iz državnog budžeta. Kako navodi upravnik Parka prirode „Stara planina“, Šumskog gazdinstva „Pirot“ Javnog preduzeća „Srbijašume“ Igor Petrović, Park na čijem je čelu finansira se na tri načina.
Prvi način finansiranja zaštićenih prirodnih područja
„Prvi i za nas novi način finansiranje jeste naplata naknada obveznicima u Parku prirode. To su pravna i fizička lica koja na bilo koji način prihoduju i bave se aktivnostima razvoja svojih delatnosti i jednog vida proizvodnje.“
„Sva sredstva naplaćena preko naknada, kojih je bilo blizu 40 miliona, su vraćena kroz programe i aktivnosti koje smo mi definisali da ćemo uraditi u narednom periodu“ – saznajemo od Igora Petrovića.
Drugi način finasiranja parkova prirode
Sprovodi se iz državne kase – „Vlada Republike Srbije odvaja za sva zaštićena područja u državi određenu sumu novca. Ministarstvo dalje raspoređuje, opet po programima, ta sredstva upravljačima i oni odlučuju šta će se sufinansirati.“
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine sufinansira određene radove i aktivnosti u parkovima prirode, a sve skladu sa programskim aktivnostima koje je upravljač parka dužan da donese.
Treći način finansiranja zaštićenih prirodnih područja
Treći način finansiranja zaštićenog područja dolazi kroz sopstveni rad i sopstvene prihode koji se ostvaruju ne samo sečom šuma i prodajom drveta, već i preko različitih projekata.
Finansirane aktivnosti uključuju praćenje retkih zaštićenih vrsta, uređenje pešačkih staza, realizacija sportskih aktivnosti ali i edukacija svih posetilica zaštićenog područja.
U Parku prirode „Stara planina“ recimo, jedan od projekata sproveden 2015. godine ticao se monitoringa noćnih ptica grabljivica.
Dugoročan i možda najvažniji projekat je stimulacija povratka mladih u sela Stare planine koja su naseljena pretežno starim stanovništvom, a sve kroz razvoj stočarstva, pčelarstva i seoskog turizma. Ipak, kada će i u kolikoj meri taj plan biti realizovan, ostaje da se vidi.
Opširnije pogledati u prilogu.
