Došlo je vreme da se iznese rasad duvana na parcele. Naša ekipa obišla je jednog proizvođača, kako bismo videli kako napreduju biljke. Naime, porodica Filipa Karića iz sela Varna kod Šapca se proizvodnjom duvana bavi već 27 godina. Poslednjih 13-ak godina, rasad proizvode na hidroponiji.
“Proizvodnja rasada na hidroponiji je mnogo bolja. Osim toga što je lakše, dobijamo jedan veoma kvalitetan rasad, a bolja je i iskorišćenost semena. Ove godine sam baš zadovoljan klijavošću koja je preko 95%.” – kaže Filip Karić iz Varne.
Kroz vodu biljke dobijaju i prihranu i zaštitu što sve doprinosi boljem razvoju korenovog sistema. A upravo je to i cilj, kako bi se nakon iznošenja na parcele rasad što bolje ukorenio.
“Mora se pratiti ph vrednost vode, kod mene je tu oko 5,3. Mogu se koristiti đubriva koja će poboljšati ph vrednost. Ja i zaštitu i prihranu dajem kroz vodu. Zatim kontrolišemo rast biljaka šišanjem, a onda je neophodna i folijarna zaštita na bazi bakra kako bi se zaštitili ti ošišani, mehanički oštećeni delovi.” – objašnjava nam naš domaćin.
Cilj je proizvesti rasad veličine dlana, koji je ujednačenog rasta i koji, kao što smo rekli, ima dobro razvijen korenov sistem.
“Prvim šišanjem izjednačavamo biljke, kako bi se one ravnomerno razvijale, pa ove manje biljke sustižu one druge. A sa tim šišanjem, ona prestaje da raste u visinu, već više razvija korenov sistem.” – ističe nam Filip.
Ono što naš domaćin još praktikuje jeste aklimatizovanje rasada na spoljašnje uslove. Zbog toga otprilike 7 dana pre rasađivanja, sklanja najlon sa plastenika i postavlja mrežu za senčenje, kako bi rasad bio što manje stresiran nakon iznošenja na njivu.
POCERSKI KRAJ DOBAR ZA KVALITET DUVANA
Rekli smo već da porodica Karić ima zaista dug staž u proizvodnji duvana. Kako su nam rekli bilo je i dobrih i loših godina. Ako sagledamo prošlogodišnju, ona nije bila baš zadovoljavajuća. Bilo je obimnih padavina koje su umanjile prinos za oko 40%. Inače na ovom pocerskom potezu, zemljišta odgovaraju duvanu kada je kvalitet u pitanju, ali se ne postižu veliki prinosi, priča nam Filip. I zato proizvođačima iz ovog dela Srbije, jedinstvene kvote baš i ne odgovaraju.
“Radim duvan za dve jednokanalne sušare. Mi ovde možemo da proizvedemo kvalitetan duvan, jer imamo zemljišta sa manje humusa, što duvan voli. Međutim, na takvom zemljištu imamo manji prinos. Pa nam je problem da ostavrimo norme od 1700 kilograma po hektaru.” – kaže Filip.
A cilj svakom proizvođaču duvana jeste postizanje prinosa i kvaliteta, kako bi ostvarili što veću zaradu. Cena duvana nije menjana već duži niz godina, te prva klasa sada iznosi oko 2,60 eura plus PDV. Nekada kada su postojale subvencije, računica je bila potpuno drugačija, priča nam naš domaćin. Međutim, za razliku od većine poljoprivrednih kultura, za duvan se bar cena zna unapred. Filip uz duvan radi i jagodu, jer mu je bitno da ima konstantne prihode. Odnosno, da ako jedna kultura podbaci, da se ima čemu nadati sa drugom.
