Zabarivanje zemljišta nastaje u periodima godine kada imamo veću količinu padavina u kratkom vremenskom periodu i voda nema mogućnosti da se ocedi u dublje zemljišne slojeve. Pogubno delovanje viška vode može da se umanji obradom zemljišta, a savete daje dipl.inž. Nebojša Brzaković.
Pojava zabarivanja je prisutna, ne samo na zemljištima koja se nalaze u ravničarskim delovima, već i na strmim terenima. Čak i na malim parcelama moguće je da samo jedan deo bude podložan zabarivanju, što zavisi od dubine nepropusnog sloja koji može da bude u celoj parceli ili samo u nekom njenom delu.
Rezultat dužeg zadržavanja vlage u zoni korenovog sistema biljaka dovodi do pojave patogena koji izazivaju bolesti korena, od kojih je najopasnija plamenjača korena, kao i do gušenja korena biljke i njenog naglog propadanja.
Popravka zabarenog zemljišta za podizanje voćnjaka
Da ne bi došlo do pojave plamenjače korena u voćnim zasadima, posebno u malini, potrebno je izabrati kvalitetno zemljište koje nije sklono zabarivanju i koristiti zdrav sadni materijal, bez prisustva patogena koji izaziva ovu bolest. Međutim, često ne postoji mogućnost izbora pogodnog zemljišta i proizvođači su prinuđeni da na nepovoljnim površinama sade voćnjake, a posebno malinu.
Negativno delovanje zabarivanja, odnosno viška vode može da se umanji obradom zemljišta. Pre podizanja zasada, parcelu treba rastresti čizel plugovima. To su plugovi sa radnim telima u obliku pačje noge postavljeni u dva reda, koji rove zemljište na dubinu od oko 0,60 metara, rastresaju ga, ali se ne izbacuje i ne prevrće se brazda.
Pri radu sa ovim plugom je veliki otpor zemljišta i zato se obavezno koristi jak traktor. Posao se obavlja u najsuvljem periodu godine, jer se tada zemljište najbolje rastrese i omogućava se proceđivanje i oticanje suvišne vode. Pravac kretanja treba da je niz nagib, kako bi voda oticala.
Šta kada već imamo voćnjak na zabarenom zemljištu?
Ukoliko već imamo podignut zasad voća, ako je reč o drvenastim voćkama, moguće je primeniti već pomenut način popravke zemljišta, ali dok je koren manje razvijen, međurednim prolazima i rastresanjem zemljišta.
Međutim, ako se radi o starijem zasadu, rezultate je moguće postići korigovanjem načina obrade zemljiša. Naime, neophodno je da se podigne nivo zemljišta u zoni korena. To se postiže tako što se zemljište međuredno ore i nabacuju se bradze prema redovima voćnjaka. Na taj način se obavezno ostavlja razor – kanal po sredini (međuredno) koji služi za oticanje vode niz nagib, dok se zona u kojoj se nalazi koren izdiže iz dubine brazde.
Na ovaj način se nivo zemljišta u zoni korena izdiže za dubinu oranja, a zahvaljujući ostavljanju razora, dodatno se spušta zona u kojoj se nalazi suvišna voda, te koren dolazi u značajno bolju poziciju i ne pati od viška vode.
Šta raditi kada je reč o malinjaku?
Kod maline, s obzirom na plitak koren, ne preporučuje se oranje dublje od 10 cm, kako se ne bi oštetio korenov sistem u većem obimu. Pored ostavljanja razora preporuka je da se iznad redova otvori bradza – kanal. On se očisti od zemljišta i spoji se sa međurednim kanalima. Na ovaj način će da se spreči dotok vode sa temljišta koje se nalazi iznad zasada maline, a omogućava se obrada motokultivatorom na izdignutom zemljištu, dok je međuredni kanal stalno otvoren.
Nabacivanje 1-2 brazde prema redu se ne preporučuje, jer ne omogućava ravnu obradu pored reda i u suvim godnama podstiče jače isušivanje zemljišta.
