Organizovanje zadruga sa područja današnje Vojvodine u zadružne saveze započeto je još davne 1898. godine, kada su vojvođanske zemljoradničke zadruge bile među osnivačima Saveza srpskih zemljoradničkih zadruga, čije sedište je bilo u Zagrebu.
Zadružni savez Vojvodine danas ima više od 95% članica, koje čine zemljoradničke, odnosno poljoprivredne zadruge, pri čemu članstvo u Savezu ostvaruju i druge vrste zadruga kao što su na primer zanatske, frizerske, i druge vrste zadruga. Zlatna era zadrugarsta u Srviji beleži se sredinom 70 tih i 80 tih godina prošlog veka.
U zadružnom savezu Vojvodine članstvo ostvaruje više od 420 aktivnih zadruga, koje objedinjuju više od 100.000 ljudi, u statusu zadrugara, kooperanata i zaposlenih.
U proseku, u Vojvodini po jednom naseljenom mestu postoji jedna zadruga, pri čemu u pojedinim mestima nema aktivne zadruge, dok u većem broju naselja posluje više zadruga. Sa ciljem daljeg unapređenja zadružnog organizovanja poljoprivrednika koji još uvek nisu udruženi u zadruge, kao i sa ciljem unapređenja poslovanja postojećih zadruga i njihovih zadrugara, zadružni savez Vojvodine preduzima niz aktivnosti kojima se podstiče razvoj i jačanje zadružnog pokreta na području Vojvodine.
Naš sagovornik, Petar Radić, ističe da je zadrugarsvo na ceni i da je u Srbiji svest o udruživanju na zavidnom nivou, jer bez zadruge svaki pojedinačni proizvođač će imati problema da samostalno opstane u teškoj tržišnoj utakmici.
Zadrugarstvo je i obavezan predmet u poljoprivrednim školama.
Bez udruživanja poljoprivrednici teže dolaze do kupaca i repromaterijala, jer samo udruženi i sa većim količinama postižu bolju cenu na tržištu. Planovi zadružnog saveza Vojvodine ogledaju se u saradnji sa zadrugama u region i plasiranju proizvoda na ta tržišta.
I za kraj zanimljivo je napomenuti da se zadružni pokret na prostorima Vojvodine do prvih decenija 20. veka razvijao paralelno sa zadrugarstvom u naprednim evropskim državama.
Više pogledajte u video prilogu.
