Mladi u povrtarstvu: Počeli sa jednim, danas imaju 20 plastenika

0
736
Agrosaveti---Povrce---Novi-Sad---plastenik---03

Mladi bračni par Nataša i Marinko Kanlić iz Saraoraca, do pre par godina radili su za jednu privatnu firmu, a onda su došli na ideju da pokrenu sopstveni biznis i budu svoje gazde, na svom imanju. Počeli su sa jednim, a danas imaju preko 20 plastenika i u njima, na jednom hektaru, uspešnu proizvodnju, paradajza, paprike, krastavca, kao i zelene salate.

Orius 1120x1080

Svaki uloženi dinar se za kratko vreme isplatio i doneo novi, jer povrće u plasteniku se isplati. Zelena salata u njihovim plastenicima je novina kod nas, zove se Femena, a seme stiže iz čuvene španske kuće Maeridiam Seeds, pored nje tu je I Cindarella, zelena lolo bjonda salata. Salata rasađena pre samo mesec dana, sada izgleda kao naslikana.

Salate su proizvedene iz rasada, a korišćeno je pilirano seme, zbog toga je ona ujednačena, zdrava, tolerantnija i otpornija na bolesti. Salata poput ove sa lakoćom nađe put do kupaca, kvalitet kao jedini kriterijum brzo postane uočljiv, a plasman na tržištu se nikada ne dovodi u pitanje.

Agil 1120x180

Prvo što smo uočili na imanju porodice Kanlić jeste nesvakidašnje čisti i uredan prostor oko plastenika. Nigde nema ni traga od najlonskih kesa, potrošenih vreća đubriva, plastike, granja i drugog đubreta. Sve je „pod konac“, trava je uredno podšišana i prostor u i izvan plastenika je kao „u apoteci“, što je, na žalost, retka slika u Srbiji. Naš sagovornik, Marinko Kanlić kaže da je jedino pod tim uslovima želeo da se upusti u proizvodnju kako bi mogao da uživa u onome što radi, i u tome je i uspeo.

PROČITAJTE I...  Najekonomičnije povrće koje možete da gajite u bašti

Nadamo se da će priča bračnog para Kanlić, podstaći i druge mlade ljude da skupe hrabrost, krenu njihovi stopama i pokrenu sopstveni posao, radeće na taj način za sebe, a ne za gazdu. Nataša i Marinko su pokazali da je moguće. Potrebna je dobra volje, dosta rada i istrajnost, a rezultati neizostavno dolaze. Oni su dokazali da se poljoprivreda u Srbiji isplati, ukoliko se radi na najbolje način.

Prethodni tekstPodizanje plantaže oraha: Od izbora parcele do rezidbe
Sledeći tekstU 2022. budžet za podsticaje za organsku proizvodnju veći nego ikad

POSTAVI KOMENTAR

Unesite komentar
Unesite Vaše ime