I Begečka šargarepa zvanično zaštićena
Zemljoradnička zadruga „Begečki povrtari“, jedna je od najstarijih u ovom kraju, osnovana je davne 1927-me godine. Osam zadrugara je danas okupljeno oko ove zadruge i kako kaže njen direkor, Goran Zec, sa ponosom se može govoriti i o njenoj organizovanosti i tradiciji i svim pravilno iskorišćenim potencijalima. Kako kaže, primarno se bave povrtarskom delatnošću, kao što i sam naziv zadruge govori.
Čak više od 500 hektara u atarima Begeča i prošle i ove godine bilo je pod šargarepom. Polovina useva se od prošle godine našla i zvanično pod zaštitom geografskog porekla. Uz Futoški kupus i fruškogorski Lipov med, ovo je treći popljoprivredni proizvod iz okoline Novog Sada koji su proizvođači zaštitili i tako ucrtali svoje proizvode na mape kvalitetnog i svuda prepoznatljivog.
Goran sa ponosom ističe da su na Balkanu prvi po proizvodnji šargarepe a da se 70 posto proizvodnje izveze se na zahtevno evropsko tržište. Ništa od ovoga što se danas može videti nije došlo odjednom, preko noći a još manje slučajno, već, kako je naglasio predanim radom. Kada je šargarepa u pitanju, reč je o dvadeset godina intenzivne proizvodnje, ispitivanja tržišta, osavremenjavanja proizvodnje. Mehanizacija koju koriste naši proizvođači, kaže Goran, nije ništa manje savremena nego ona koju koriste na primer holandski proizvođači. Kao izuzetno važnu stvar on navodi prenošenje iskustava sa starijih proizvođača na mlađe, odnosno sa većih na manje.
Iako su proizvođači ovog kraja maksimalno iskoristili pogodnosti i klime i zemljišta za uzgoj šargarepe, proizvodnja ovog povrća je kaže Gora Zec i uz svu neophodnu mehanizaciju, dosta zahtevna,pre svega, zbog velikih ulaganja u mehanizaciju i sisteme za navodnjavanje “kap po kap”.
Ipak, u januaru smo ove proizvođače zatekli u jeku vađenja šargarepe za koju kažu da je kvalitetnija nego jesenja, pre svega zbog povoljnijih klimatskih uslova.
Proizvođači šargarepe iz Begeča usredsredili su se isključivo na proizvodnju konzumne šargarepe. Prosečni prinosi koji se postižu kreću se od 40 do 50 tona po hektaru, a u dobrim godinama i do 70 tona. Biti član zadruge, pokazalo se do sada, da ima svoje prednosti i u proizvodnji i u plasmanu proizvoda-kaže naš sagovornik.
Dobra zemlja, dobra klima i marljivost, sve je iskorišćeno u Begeču – „Selu šargarepe“ kako ga poslednjih godina nazivaju. Sada kao zaštićen proizvod, ovo povrće će put Srbije ali i mnogih drugih zemalja, ali kao prepoznatljivo kvalitetan proizvod.
