Upotreba zeolita u organskoj proizvodnji i baštovanstvu ima samo pozitivna dejstva, smatra se organskim prema različitim standardima, a donosi niz prednosti.
Zeolit je nastao jako davno, kada su vulkani izbacivali velike količine alkalnih i zemnoalkalnih metala. Hemijska reakcija vulkanskog pepela i slane vode dovela je do formiranja prirodnog zeolita. Postoji više vrsta zeolita, za različite namene. Oko 40 vrsta prirodnih zeolita dugo se koriste u poljoprivredi, cvećarstvu, građevinarstvu, hemijskoj industriji.
Što se tiče poljoprivrede i organske proizvodnje, on može da poboljša fizičko-mehaničke osobine zemljišta, da smanji kiselost zemljišta i poboljša sposobnost da zadržava vodu. Takođe, smanjuje bolesti biljaka i pospešuje njihov rast, jer može da zadrži neophodne elemente za njihov razvoj kao što su kalijum, kalcijum, magnezijum.

Obično se kupuje u prahu, sitnim granulama različitih veličina.
Kako zeolit uspeva sve to da uradi?
Zeolit su vrlo stabilne čestice materije koje se odupiru izazovima prirode. Ne smetaju im visoke temperature, kao i visoki pritisci. Ne rastvaraju se u vodi i ne oksidišu u vazduhu. Budući da nisu reaktivni i temelje se na mineralima koji postoje u prirodi, nemaju štetno dejstvo na okolinu.
Najzanimljivija stvar kod zeolita je njegova struktura poput kaveza i način na koji može da zarobi druge molekule u sebi. U poljoprivredi, zeolit se koristi za tretman zemlje. Ako je prethodno napunjen amonijumom, zeolit može lagano da oslobođanja azot.
Može da deluje i kao moderator vode. U tom slučaju će da apsorbuje do 55 posto svoje težine i polako da ispušta vodu prema zahtevima biljke. Ovo svojstvo zeolite može da spreči truljenje korena i ublaži cikluse suše.
Kako zeolite deluje u baštovanstvu i poljoprivredi?
Jedinstveni atributi ovog prirodnog resursa deluju poput moćnog mineralnog sunđera. Zeolit deluje poput sredstva za zaštitu zemlje i može da pomogne u zadržavanju više vode u tlu. Na primer, 100 grama zeolita može da zadrži 80 grama vode i lagano da je ispušta biljkama. Voda se upija, uvlači i sakuplja pomoću sitnih granulata zeolita, nakon toga se stapa sa zemljom i stvara prozračnost za koren biljke, što sprečava njegovo truljenje. Takođe, uočeno je da zeolite čuva hranljive materije i sporo ih oslobađa. Stoga, može da se koristi sa pojedinačnim đubrivima.
Zeolit može da se meša sa zemljom tokom faze pripreme tla. Može se koristi i u saksijama, tako što se stavi na dno, te se odvodna voda upija i vraća hranljive materije. Pored toga, može da se koristi prilikom postavljanja novog travnjaka, što će da pomogne da se travnjak bolje primi.
Ukoliko se zeolit doda u kompost može da izdvoji nitrate, sulfate i jone vodonika, što može da spreči stvaranje metana i azotnog oksida tokom procesa kompostiranja.
U poljoprivredi i hortikulturi zeolit se široko primenjuje kao nosač prihrane sa usporenim oslobađanjem i kao sredstvo koje održava tlo rastresitim. Jedinstvena karakteristika zeolita omogućava mu absorpciju makro i mikro hranljivih materija. Nema ispiranja putem oticanja vode u zemlji, a istovoreno je dovoljno lagan da koreni biljke mogu da izvuku hranljive materije nazad.
Zeolit je 100% prirodan materijal za organsko baštovanstvo i kada se kompostira sa stajskim đubrivom, postaje deo prirodnog sistema za prihranu biljaka.
Preuzimanje teksta je dozvoljeno samo uz navođenje našeg portala kao linkovanog izvora.









