Predsednik Udruženja proizvođača malina u Srbiji Dobrivoje Radović kaže da vlasnici hladnjača, koji su preuzeli malinu po akontnoj ceni od 550 dinara po kilogramu, sada najavljuju umanjenje za 40 dinara, navodeći kao razlog da se ovo voće teško prodaje.
Kako navodi Radović, vlasnici hladnjača su se ugovorom obavezali na akontnu cenu od 550 dinara po kilogramu za najkvalitetnije sorte maline (vilamet, miker i fertodi). Nakon što su je preuzeli malinarima sada nude 510 dinara po kilogramu, jer se malina, kako tvrde, slabo prodaje.
Akontna cena je minimalni deo konačne cene
Radović objašnjava da je akontna cena zapravo minimalna cena i deo konačne cene. Kao takva može samo da se uveća, a nikako smanji, te da se ovo nikada do sada nije desilo. On dodaje da su otkupljivači punu cenu do sada isplatili samo manjem broju proizvođača u Srbiji (20-30 odsto) i da su oni sa područja Kosjerića, Valjeva, Osečine, Brusa, dela Užica i Ivanjice. Na početku berbe, na tim područjima, vlasnici hladnjača su malinu plaćali 600-620 dinara po kilogramu, dok su u ostalim delovima Srbije, za oko 50 odsto prodavaca malina, nudili akontnu cenu od 550 dinara. Rokovi isplate novca su različiti i rastežu se do decembra.
Nema razloga za obaranje akontne cene maline, tvrde malinari
”Tvrdim da su se otkupljivači, koji sada smanjuju akontnu cenu, dogovorili i da deluju monopolski, ali Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji ne radi svoj posao“, kaže Radović.
On objašnjava da maline nema previše i da ne može da se poredi kvalitet naše maline sa kvalitetom industrijske maline iz Poljske. Radović navodi da su otkupljivači u Srbiji zbog slabog roda pre dve godine ostali dužni kupcima oko 20.000 tona maline, te da ovogodišnja ponuda, koja je inače smanjena, ne može da bude prevelika i razlog da se obara akontna cena.
Radović je naveo da su proizvođači za rod maline u 2021. godini dobili doplatu od oko 10 dinara na akontnu cenu od 420 dinara po kilogramu, a da su otkupljivači tada imali zaradu od 50 do 200 dinara po kilogramu. On objašnjava da otkupljivači tada nisu delili veliku zaradu sa proizvođačima, već su im dali simboličnih 10-ak dinara, a sada traže da proizvođači dele navodni gubitak sa njima i da se odreknu 40 dinara po kilogramu.
Otkupljivači moraju da poštuju sklopljene ugovore sa proizvođačima, a zbog svega navedenog malinari traže da država prekontroliše koliko je maline izvezeno i po kojim cenama, kao i da Komisija za zaštitu konkurencije utvrdi da li su otkupljivači sklopili monopolski dogovor da obore akontne cene po kojima su potpisani ugovori.
Radović ističe da je nedopustivo da otkupljivači traže sada od države da im odloži isplate kredita, jer ni oni ne nude proizvođačima malina, koje su finansirali kupovinom đubriva i zaštitnih sredstava – odlaganje izmirenja tih obaveza.
Neki proizvođači su spremni da pokrenu i sudske procese zbog neizvršenja ugovora o otkupu malina.
Izvor: Agronews
