Kompostiranje je najekonomičniji vid recikliranja baštenskog i kućnog organskog otpada, a rezultat je kompost – fantastično đubrivo za baštu. Ono može da bude još bolje i hranljivije dodavanjem lekovitog bilja.
U kompostnu gomilu možete dodati lekovito bilje ako želite da ima bolje đubrivo sa više hranljivih materija. U nastavku su navedene biljke koje su najbolji dodaci. Naravno, prvo je neophodno napraviti kompostnu gomilu.
Za nju možete upotrebiti slamu, komadiće drveta i delove kore, ostatke od granja od orezivanja koji predstavljaju nosioce ugljenika. Treba dodati zeleni baštenski otpad (pokošenu travu, lišće), kao i kuhinjski organski otpad, zemlju i iseckani papir za održavanje vlažnosti. Dosta smo pisali o tome, a članke možete naći klikom na link kompost. Na kraju se može dodavati lekovito bilje sukcesivno, kako bi se povećala hranljiva vrednost komposta.
Lekovito bilje za kompost
Gavez
Gavez je prepun hranljivih materija, a ima veliku količinu ugljenika u odnosu na azot. Takođe, sadrži dosta kalijuma i kalcijuma, što je posebno važno za biljke koje donose plodove. Mogu da se naberu listovi i ubace u kompostnu gomilu.
Hajdučka trava
Hajdučka trava raste gotovo svuda, lako je dostupna i može da se nabere. Biljke koriste azot kojeg ima mnogo u hajdučkoj travi.
Maslačak
Koliko je dobar za ljudski organizam, toliko je dobar i za biljke. Maslačak sadrži dosta gvožđa, kalcijuma, fosfora, magnezijuma, bakra, kao i silicijum dioksida. Njega biljke koriste za izgradnju ćelijskih zidova, što znači da ih ojačava i čini izdržljivijim i produktivnijim.
Kopriva
Kopriva je obavezni pomoćnik u bio uzgoju ili eko bašti. Efikasna je prihrana i zaštita za biljke. Kada se doda u kompostnu gomilu povećava nivo azota, kao i fosfora i gvožđa.
Kamilica
Kamilicu možete da posadite iz kesice čaja. Ona sadrži visok nivo kalcijuma i pomaže pri apsorpciji azota. Dobar je nosilac sumpora koji je neophodan za zdrav rast biljaka. On stimuliše aktivnost enzima i poboljšava rast korena i proizvodnju semena. Takođe, pomaže biljkama da izdrže hladnoću.
Izvor: Openpermaculture, Permaculture